Brisel – Velika većina Slovenaca smatra da bi nadležne službe za spašavanje adekvatno reagovale u slučaju nesreće, prema rezultatima najnovijeg javnog mnjenja Eurobarometra. Slovenci, za razliku od građana EU, više vjeruju informacijama tih službi i drugih organa za postupanje u slučaju nesreće.
Velika većina (89 posto) građana EU bi se u prvim danima vanrednih situacija u cijelosti ili djelimično oslonila na pomoć porodice i prijatelja. Prilično visok procenat (81 posto) također bi se oslonio na službe za vanredne situacije. Slovenci su u tom pogledu iznad evropskog prosjeka. Na nadležne službe oslonilo bi se čak 94 posto ispitanika, a na porodicu i prijatelje 93 posto.
U EU se najveći broj ispitanika (38 posto) osjeća izloženim prvenstveno ekstremnim vremenskim uslovima ili rizicima povezanim s uticajem klimatskih promjena. Slijede izloženost vanrednim zdravstvenim situacijama (27 posto) i poplavama (26 posto). Na nacionalnom nivou, najizloženijim ekstremin vremenskim uslovima osjećaju se Grci (61 posto), Maltežani (56 posto), te Slovenci i Mađari (po 48 posto).
Za razliku od 70 posto građana EU, čak 87 posto ispitanih Slovenaca vjeruje informacijama javnih organa i lokalnih službi za rješavanje nesreća.
Skoro polovina (49 posto) Evropljana bi za informacije o rizicima nesreća poseglo za nacionalnim medijima, dok bi približno trećina kao izvor radije odabrala regionalne medije (36 posto) ili službe za upravljanje vanrednim situacijama (33 posto).
Slovenci su u tom pogledu ispod prosjeka. Na nacionalne medije oslonilo bi se 39 posto ispitanika, a isti procenat za izvor informacija izabrao bi porodicu i prijatelje. (1. oktobar)