sl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by STA.

Brisel – Velika većina Slovenaca smatra da bi nadležne službe za spašavanje adekvatno reagovale u slučaju nesreće, prema rezultatima najnovijeg javnog mnjenja Eurobarometra. Slovenci, za razliku od građana EU, više vjeruju informacijama tih službi i drugih organa za postupanje u slučaju nesreće.

Velika većina (89 posto) građana EU bi se u prvim danima vanrednih situacija u cijelosti ili djelimično oslonila na pomoć porodice i prijatelja. Prilično visok procenat (81 posto) također bi se oslonio na službe za vanredne situacije. Slovenci su u tom pogledu iznad evropskog prosjeka. Na nadležne službe oslonilo bi se čak 94 posto ispitanika, a na porodicu i prijatelje 93 posto.

U EU se najveći broj ispitanika (38 posto) osjeća izloženim prvenstveno ekstremnim vremenskim uslovima ili rizicima povezanim s uticajem klimatskih promjena. Slijede izloženost vanrednim zdravstvenim situacijama (27 posto) i poplavama (26 posto). Na nacionalnom nivou, najizloženijim ekstremin vremenskim uslovima osjećaju se Grci (61 posto), Maltežani (56 posto), te Slovenci i Mađari (po 48 posto).

Za razliku od 70 posto građana EU, čak 87 posto ispitanih Slovenaca vjeruje informacijama javnih organa i lokalnih službi za rješavanje nesreća.

Skoro polovina (49 posto) Evropljana bi za informacije o rizicima nesreća poseglo za nacionalnim medijima, dok bi približno trećina kao izvor radije odabrala regionalne medije (36 posto) ili službe za upravljanje vanrednim situacijama (33 posto).

Slovenci su u tom pogledu ispod prosjeka. Na nacionalne medije oslonilo bi se 39 posto ispitanika, a isti procenat za izvor informacija izabrao bi porodicu i prijatelje. (1. oktobar)