pl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by PAP.

Evropska komisija je, u skladu s prethodnim najavama, u petak predložila ublažavanje zaštite vukova u Europi. U prilozima direktive o staništima, njihov status će se promijeniti iz “strogo zaštićeni” u “zaštićeni”, što će omogućiti lov na te životinje.

Promjena treba omogućiti zemljama članicama EU lov na vukove, iako će i dalje morati uzeti u obzir veličinu njihove populacije.

U petak je stupila na snagu promjena u bernskom konvenciji, za koju se zalagala Evropska komisija. Konvencija je dokument Vijeća Evrope, međunarodne organizacije sa sjedištem u Strazburu.

Prijedlog EK još trebaju prihvatiti Evropski parlament i države članice u Vijeću EU.

EK je predložila promjenu u bernskom konvenciji u decembru 2023. godine. Mediji su povezali ovaj prijedlog sa gubitkom koji je doživjela lično šefica EK Ursula von der Leyen – vuk je ranije ubio njenog ponija Dolly na farmi u Njemačkoj.

Bernsku konvenciju o zaštiti vrsta divlje flore i faune, te njihovog staništa, do sada je ratificiralo 51 strana, uključujući pojedinačne zemlje članice Vijeća Evrope, četiri afričke države, Bjelorusija i Evropska unija. Poljska ju je ratificirala 1995. godine.

Prema EK, populacija vukova u zemljama EU značajno je porasla u posljednjih 20 godina. U 23 zemlje članice EU živi više od 20.000 tih životinja. Zemlje s najviše vukova prema procjenama iz 2021. godine su Italija (oko 3.000), Rumunija (oko 2,5-3.000), Bugarska (oko 2,7.000) i Poljska (oko 1,9.000).

Međutim, ekolozi ističu da se populacija vukova u Europi i dalje nije obnovila, a prijedlog EK temelji se na nepotvrđenim podacima. U decembru 2023. godine protiv ublažavanja zaštite vukova prosvjedovalo je 300 nevladinih organizacija. (07.03.2025)