go to the original language article
Kao dio svog plana naoružanja Rearm Europe, Evropska komisija predlaže da se na finansijskim tržištima pozajmi 150 milijardi eura kako bi se pomoglo državama članicama da povećaju svoje odbrambene budžete. Uz evropski budžet kao garanciju, može se dobiti povoljan kredit na duži rok, ali su na kraju države članice te koje moraju vratiti zajam.
“Za zemlje s lošim rejtingom može biti zanimljivo uzeti zajam, ali to je ništa više od toga”, primijetio je De Wever. “Da li je to zanimljivo za nas? Ne znam. Još moramo donijeti odluke, ali moj prvi dojam je prilično ne, da to nije zanimljivo za Belgiju da uzme zajam.”
De Wever je lično primijetio da je evropski fond za oporavak od korone iz 2020. pokazao “kako se posebno ne treba odnositi s novcem”. Evropski lideri su tada također odlučili na evropskom nivou pozajmiti novac i dijelom ga proslijediti kao subvencije državama članicama, ali pet godina kasnije još uvijek nema dogovora o novim evropskim prihodima kako bi se taj dug vratio.
“Ako tog dogovora nema, to znači da će ostati dug na evropskom nivou koji će se morati finansirati dugom. Tada Europa počinje jako ličiti na našu zemlju i ne znam da li Europljani to iščekuju. Također prijeti da oslobodi centrifugalne sile”, rekao je premijer.
Rearm Europe nudi i fleksibilnija budžetska pravila. Predsjednica Ursula von der Leyen procjenjuje da bi to moglo mobilisati do 650 milijardi eura dodatnih nacionalnih odbrambenih izdataka. De Wever je primijetio da ni ovaj prijedlog ne znači “besplatan novac”. “To je poziv državama članicama da troše više, ali ništa više od toga”, rekao je. “Za zemlje s velikim deficitom kao naš, euro ostaje euro. Nije zato što je Europa fleksibilna da deficit ne bi postojao”.