pl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by PAP.

Predsjednik Donald Trump nazvao je to danom oslobođenja, a ja ću to nazvati danom inflacije, jer je potpuno jasno da će ove carine uzrokovati porast cijena u SAD-u i pretpostavljam da će u vezi sa carinskom situacijom također utjecati na Europsku uniju – izjavio je u četvrtak na konferenciji u Strasbourgu europarlamentarac Bernd Lange (S&D).

Lange, koji je predsjedavajući odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta i stalni izvjestitelj za SAD, komentirao je na ovaj način nove carine koje je u srijedu najavio predsjednik Trump.

Kao što je rekao Lange na konferenciji, carine će naškoditi proizvođačima u Sjedinjenim Državama, u Europskoj uniji, a posebno ljudima u zemljama Globalnog Juga. „To je zaista nepravedno ponašanje Sjedinjenih Država” – dodao je.

Njemački europarlamentarac naglasio je da je pročitao američke dokumente koji su osnova za carine i iz njih proizlazi da je opravdanje za njihovo uvođenje jednostavno europski pravni standardi koji se odnose, između ostalog, na zaštitu potrošača i europsko zakonodavstvo u digitalnom području.

„To očigledno nije tema za pregovore. Ovo zakonodavstvo obuhvata proizvođače unutar Europske unije i izvan nje, kako bi zaštitili našu industriju i potrošače” – dodao je.

Lange je također kritikovao to što nije bilo moguće provesti zaista konstruktivne razgovore sa SAD-om o trgovini. „Nažalost, također zbog strukture vlade u Sjedinjenim Državama, nije bilo moguće organizovati razgovore sa sekretarom za trgovinu i predstavnikom za trgovinu SAD-a o carinama i trgovinskom deficitu. (…) To je zaista haos” – dodao je.

Naglasio je istovremeno da EU ima dobro razvijen set alata za reagovanje. „Prva tačka će biti 14. aprila reakcija na ilegalne carine na čelik i aluminijum, kao i na mnoge proizvode, poput fitnes uređaja i ribarskih alata. Ova dva primjera pokazuju da ti elementi zapravo ne štete nacionalnim interesima Sjedinjenih Država” – rekao je.

Drugi dio odgovora EU – kako je dodao europarlamentarac – doći će nešto kasnije, jer je potrebno analizirati posljedice najavljenih carina.

„Naša načela u vezi sa mjerama su zaista ograničiti ih na stvarnu štetu koju smo pretrpjeli. Nećemo ići dalje. Nismo motor eskalacije. A drugo, moraćemo se pobrinuti da zaista smanjimo štetu za Europsku uniju i za potrošače u Europskoj uniji. Zato će to potrajati malo duže i to je također povezano sa našim demokratskim procesom” – objasnio je Lange.

U srijedu je predsjednik Trump potpisao uredbu koja uvodi “uzvratne carine” u visini od najmanje 10 procenata na robu uvezenu iz inostranstva, a u slučaju robe iz EU one će iznositi 20 procenata. Najavljene od strane SAD-a stope trebale bi činiti polovinu zbrojenih carina i necarinskih trgovinskih barijera koje primjenjuju druge zemlje. U slučaju Kine, tarife će iznositi 34 procenata (ova stopa će se dodati na ranije najavljenih 20 procenata carina; ukupno će iznositi 54 procenata), Japana – 24 procenata, Indije – 26 procenata, Južne Koreje – 25 procenata.

Iako su mnogi svjetski lideri odgovorili Trumpu gotovo odmah nakon što je uveo carine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja vodi trgovinsku politiku EU, čekala je sa reakcijom više od sedam sati. U jutarnjoj izjavi u četvrtak nije navela – kao što se očekivalo – vrijednost robe iz SAD-a koja će biti obuhvaćena od strane EU uzvratnim carinama kao odgovor na 20-procentnu stopu. Podsjetila je da EU završava rad na carinama najavljenim kao odgovor na povećanje stopa na čelik i aluminijum. One bi trebale stupiti na snagu 13. aprila. Najavila je također da će EK uvesti nove carine.

Nakon uvođenja 12. marta od strane Sjedinjenih Država carina od 25 procenata na čelik i aluminijum, von der Leyen je najavila uzvratne carine u vrijednosti od 26 milijardi eura. Najavila je obustavu carina iz vremena prvog predsjedništva Trumpa u vrijednosti od 8 milijardi eura i najavila nove u iznosu od 18 milijardi eura, između ostalog, na proizvode od čelika i aluminijuma, tekstil, kožne proizvode, kućanske aparate, kućne alate, plastiku, drvene proizvode, perad, govedinu, neke morske plodove, orahe, jaja, mliječne proizvode, šećer i povrće. (05.04.2025)