SARAJEVO – Ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon boravila je u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini kada je imala niz sastanaka na kojima je ponovila jasnu perspektivu BiH u Evropskoj uniji. U pitanju je prva posjeta jednog od evropskih zvaničnika nakon što je BiH postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, a Slovenija je zemlja koja je snažno zagovarala pozitivne odluke za dodjelu kandidatskog statusa BiH.
Ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon najavila je da će Slovenija ponuditi stručnu pomoć Bosni i Hercegovini, koja će se na putu ka EU susresti sa zahtjevnim i teškim izazovima u procesu reforme unutar BiH.
“Iskoristite priliku koja vam je ponuđena, ruku Evropske unije koja vam je pružena, a od Bosne i Hercegovine ovisi kako će jako stisnuti tu ruku”, navela je ministrica Fajon.
Dodala je da će nakon dodjele kandidatskog statusa, institucije BiH morati uraditi svoj dio zadatka, ispuniti 14 ključnih prioritetnih zadataka koje je odredila Komisija, a koji će omogućiti početak pristupnih pregovora sa EU i to posebno u oblastima vladavine prava i slobode medija.
“Napravili smo dosta pomaka kada je u pitanju proširenje Evropske unije. Sve te reforme znače bolji život za naše građane. Sve se to isto dešavalo u Sloveniji kada smo pristupali Uniji. Moramo raditi zajedno i sarađivati kako bi postali evropska porodica”, istaknula je Fajon, dodajući da je svako novo proširenje Evropske unije teže od prethodnog. (13.01.)
Prekogranični promet roba nije otežan nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor
SARAJEVO – Sektor za carine Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) ne raspolaže informacijama o otežanim uvjetima prekograničnog prometa roba nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor u januaru, rečeno je Feni iz te institucije i navode da nemaju informacije da li se u narednom periodu očekuju značajnije promjene u tom smislu.
Ističu da trenutno nema većeg prometa roba i teretnih motornih vozila nego što je to bilo do sada, osim što je bio pojačan promet putnika zbog novogodišnjih i božićnih praznika, što je uobičajeno u tom periodu.
Izvjestitelj Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel ranije je izjavio za Fenu da ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između šengenskog prostora i Hrvatske ni na koji način neće utjecati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu granicu.
Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije najavili su da će EU od maja 2023. uvesti automatizirani elektronski sistem pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji će služiti za putovanja u šengenski prostor za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sistem će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Crnu Goru i Srbiju. (14.01.)
Vijeće ministara BiH carinsku politiku usklađuje s EU
SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je izmjene Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini sa oznakom EI kao svojevrsnom potvrdom određene usklađenosti sa propisima Evropske unije u toj oblasti.
Tim izmjenama privrednim subjektima omogućava se korištenje pojednostavljenog carinskog postupka izvoza/uvoza, a poslovnoj zajednici da koristi jednostavnije i brže procedure izvoza/uvoza što je od velike važnosti za bh. privredu koja je pogođena krizom na svjetskom tržištu.
Pojednostavljeni carinski postupak po fakturi direktno utiče na brzu snabdjevenost izvozno orijentiranih kompanija sirovinama i ostalim repromaterijalima za proizvodnju u kratkom vremenskom periodu. Istovremeno se omogućavaju povećanje proizvodnje za izvoz i zadržavanje kupaca i stvaraju mogućnosti za proširenje poslovanja na druga tržišta. (12.01.)
Porezni obveznici u FBiH duguju više od 3,1 milijardu KM
SARAJEVO – Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine saldo duga u postupku prinudne naplate s krajem 2022. godine iznosi više od 3,1 milijardu KM, a direktor Uprave Šerif Isović ocijenio da je stanje tog duga zabrinjavajuće, te precizirao da broj poreznih obveznika u prinudnoj naplati iznosi 78.144.
Dodao je da je Porezna uprava FBiH u protekloj godini prikupila 6,4 milijarde KM javnih prihoda iz svoje nadležnosti, što predstavlja rast naplate od 13,7 posto u odnosu na 2021. godinu. Isović je pojasnio da su doprinosi činili 68,7 posto ukupno prikupljenih prihoda, a prihodi od direktnih poreza 19,5 posto.
Isović je dodao da je, prema podacima Porezne uprave, u 2022. u FBiH bilo 538.312 zaposlenih osoba, što je za jedan posto više u odnosu na prethodnu godinu, a pozvao je i porezne obveznike da pravovremeno i tačno prijavljuju svoje porezne obaveze, da posluju legalno, da svoj novac koriste za razvoj i isplatu plaća zaposlenicima, a ne da novac troše na plaćanje kazni i kamata. (12.01.)
Student Damir Hanić iznio ideju o čišćenju Sarajeva od smoga pomoću drona
SARAJEVO – Student Mašinskog fakulteta Internacionalnog univerziteta Sarajevo (IUS) Damir Hanić tvrdi da se pomoću dronova može očistiti Sarajevo od smoga i konačno riješiti taj veliki problem koji već godinama ugrožava zdravlje građana.
Način za to je jednostavan, dronovi bi nosili malu količinu aerosola tj. supstanci srebro jodid, suhi led ili običnu so, koji bi se izdigli iznad sarajevskog smoga te bi tu materiju raspršili po njemu. To bi proizvelo vještačku kišu koja bi napravila “rupe” u smogu. Toplota sunca bi kroz te rupe zagrijavala tlo te bi se smog ubrzano podizao i dekoncentrirao.
Hanić je u razgovoru za Fenu kazao da je suština njegove ideje težinu smoga, nakon povećanja njegove koncentracije, spustiti na tlo i omogućiti zagrijavanje tla te stvaranje vertikalne cirkulacije.
Tvrdi da se dronovi mogu kupiti u mnogim svjetskim firmama, ali i da se mogu napraviti tako što će ih dizajnirati prema potrebama sarajevskog smoga. Dijelovi se, kazao je, mogu naručiti iz Republike Kine. Potrebno je, dodao je, da dronovi mogu podići u zrak malo više od 10 kilograma i da mogu funkcionirati u vlažnim i hladnim uvjetima.
Tokom mjerenja u decembru prošle godine došao do podatka da prosječna debljina smoga iznosi 220 metara. Kada se to pomnoži sa površinom Sarajeva, dobijemo da zapremina smoga u sarajevskoj kotlini iznosi približno 30 milijardi kubnih metara smoga. (14.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)