Vjersko, povijesno i kulturno bogatstvo 32 vjerska spomenika i svetih samostana u Atici sada svi mogu upoznati putem interneta, i to uz slobodan pristup. Mogu vidjeti, uz pomoć virtualne stvarnosti i trodimenzionalnog prikaza, ali i čuti opis na pet jezika, jedinstvenih blaga koja stoljećima krase njihove unutrašnje prostore i tiho jačaju naslijeđe naše zemlje na međunarodnom nivou.
Radi se o rezultatu projekta Atinske nadbiskupije, koji je realiziran uz znanstvenu odgovornost EKPA i financiranje putem europskog programa.
Digitalni posjetitelj ulazi u misterij koji odiše svetim mjestima obožavanja, pozvan je i uključen u svetost prostora te se može ponovo povezati s kršćanstvom i mističnim, obrednim životom, kako naglašava u intervjuu za ΑΠΕ-ΜΠΕ znanstveni voditelj projekta i prorektor za administrativne poslove, studentsku brigu i cjeloživotno učenje EKPA, profesor teologije, Hrisi Karajani.
Osim toga, kako naglašava, digitalni posjetitelj može se informirati o nepoznatim aspektima povijesti prijestolnice, koje je otkrilo povijesno istraživanje na ovih 32 vjerska spomenika i svetišta, dok se također oslikavaju i opisuju umjetnička djela, prava remek-djela, koja dominiraju prostorima (oltari, propovjedaonice, muralne kompozicije na zidovima ili prijenosne slike), djela važnih stvaratelja, čije proučavanje i trodimenzionalno, detaljno promatranje otkriva nepoznate aspekte umjetnosti.
Projekt, kako objašnjava gospodin Karajani, pomaže u razumijevanju da su “sveti hramovi nerazdvojni dio životnog iskustva naroda Atene, identiteta grada, oblika koje je otkrilo njezino društveno, kulturno i kršćansko okruženje”.
Cijeli tekst intervjua gospodina Karajanija za ΑΠΕ-ΜΠΕ i Lenu Mahera je sljedeći:
Pitanje: Gospodine prorektore, digitalizacija bogatstva koje se skriva u ovih 32 vjerska spomenika u središtu Atene nije bila nimalo laka stvar…
Odgovor: Zaista, prošlost je nepoznata zemlja koju čovječanstvo poziva upoznati i razumjeti. Bez njegovog razumijevanja, ne možemo njegovati i promicati kulturnu povijest našeg naroda, razvijati je danas i unaprijediti za budućnost. Iako je kulturno nasljeđe ranije imalo značenje ostavštine, danas predstavlja praksu isticanja i razumijevanja našeg porijekla, naše ontološke identiteta.
Digitalna kulturna baština kombinira kulturne podatke s virtualnim tehnologijama i predstavlja budućnost dokumentacije i jačanja kulturnog fonda u suvremenom, privlačnijem i bližem pravcu za novu generaciju. U stvari, međusobna suradnja i sinergija između teologije i informatičkih znanosti u korištenju trodimenzionalnih istraživačkih metoda i kulturnih studija snažno su promijenili način ispitivanja dokumentacije i zaštite. Važnu ulogu imalo je iskustvo izgradnje nakon uspješne provedbe tri projekta za Atinsku nadbiskupiju, općine i sveučilište sa sličnim sadržajem.
Pitanje: Koji su vjerski spomenici digitalizirani?
Odgovor: Kroz virtualne ture nastojimo prenijeti digitalnom posjetitelju informacije, znanje o 32 povijesna sveta hrama Atinske nadbiskupije. Uključiti ga u povijest, kulturu, pozvati ga i uključiti u svetost prostora, ponovno ga spojiti s kršćanstvom i mističnim, obrednim životom. Primjenjujući stroga znanstvena načela u pogledu upotrebe izvora, s kritičkim razmišljanjem i prije svega stavljajući se u poziciju virtualnog posjetitelja, nastojali smo ga upoznati s mistagogijom koja odiše svetim mjestima obožavanja.
Povrh toga, povijesno istraživanje ovih 32 svetih hramova osvijetlilo je njihove nepoznate aspekte i istovremeno otkrilo ulogu koju su igrali u kršćanskom i društvenom životu Atene, budući da su bili povezani s povijesnim trenucima prijestolnice.
Pitanje: Što točno mislite?
Odgovor: Na primjer, koliko naših sugrađana zna da je u dvorištu svetog hrama Svetih Anargyrona u Psiriju pokopano mnogo heroja, poput vođe Panagija Ktenasa, Nikolaosa Sarrisa, Nikolaosa Pittakisa, ili da su u kasnijim godinama crkvu služili Sveti Nikola Planas, dok su u hramu služili Moraitidis i Papadiamantis? Široko je poznato da je Sveti Luka u Stirou (896-953) povezao svoje ime s Panagia Pantanassa ili da je 1551. godine mitropolit Atene Kallistos tamo postavio časnu mučenicu Philotheu Athenian, te da je SvetiNektarios služio tamo kao đakon između 1881. i 1885.? I na razini relikvija, znamo da je pozlaćeni oltar Sainte Irene dar cara Rusije Nikole I.
Ovi primjeri pomažu nam razumjeti da su sveti hramovi integralni dio životnog iskustva naroda Atene, identiteta grada, oblika koje je otkrilo njezino društveno, kulturno i kršćansko okruženje.
Pitanje: Sveti hramovi koji “skrivaju” i umjetnička djela velike kulturne vrijednosti i značaja…
Odgovor: Zaista, ističemo i opisujemo umjetnička djela, prava remek-djela koja dominiraju unutar svetih hramova, poput oltara, propovjedaonice, muralne kompozicije na zidovima ili prijenosne slike. Riječ je o radovima značajnih stvaratelja, poput Kondogloua, čije proučavanje i trodimenzionalno, detaljno promatranje otkriva nepoznate aspekte umjetnosti. I može se otkriti mnogo zanimljivih stvari u digitalnoj turi ovih 32 važnih kulturnih spomenika, na primjer, crkve Svete Katarine u Plaki, crkve Svete Irine u ulici Aiolou, crkve Svete Marine u Thiseiou, crkve Svetog Georgiosa u Karitsi, Svetog Dimitriosa u Lumbardiariju, Svetih Anargyrona u Psiriju, katoličke crkve samostana Asomaton Petraqui, Panagia Chrysopege na Akropoli, crkve Svetog Dioniziosa Areopagita, crkve Zoodochou Pege u ulici Akademije i katedrale Blagovijesti Bogorodice.
Pitanje: Na koji način može netko vidjeti, čuti i… doživjeti online sve ono što ste prethodno spomenuli?
Odgovor: Prvo, s obzirom na to da je ovaj projekt nasljeđe za lokalnu Crkvu i buduće generacije, nastojali smo, koristeći znanstvene informacije i riječi, obratiti se ljudima svih uzrasta i obrazovanja. Da bude pristupačan svima, i stoga je, na primjer, prijevod opisa (u video zapisima) dostupan na pet jezika (grčki, engleski, francuski, njemački i ruski). Svi video zapisi dostupni su i na službenom kanalu Atinske nadbiskupije za vjerski turizam na YouTubeu. I nadam se da će ovaj inovativni projekt postati putokaz za budućnost. (23/12/2024)