SARAJEVO – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) kazala je nakon sjednice državne vlade da su razmatrani zakoni koji se tiču evropske perspektive BiH, odluke o kadrovskim rješenjima, sporazumima, razni izvještaji i informacije.
Usvojen je između ostaloga Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, a u pitanju je zakon kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija.
Na taj način bit će preuzete četiri uredbe/direktive Evropske unije donesene u periodu od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a, nakon što je BiH još 2015. godine donijela važeći zakon o strancima koji je tada usklađivan s 12 uredbi/direktiva EU-a u području migracija.
Dopunama zakona želi se i olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.
Izmjenama zakona usklađuju se područja izdavanja viza, stalni boravak, privremeni boravak stranaca u BiH na temelju spajanja porodica, obrazovanja, naučnih istraživanja, učešća u programu razmjene ili obrazovnom projektu, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga. (23.08.)
Vijeće ministara traži nastavak pregovora o državnoj granici između BiH i Srbije
SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zadužilo je Državnu komisiju za granicu Bosne i Hercegovine da u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnovi kontakt s partnerima iz Republike Srbije i nastavi saradnju na izradi upotpunjenog prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i Republike Srbije.
Posljednja sjednica Međudržavne diplomatske komisije za državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije održana je 10. maja 2010. godine. Polovinom maja 2019. godine potpisan Protokol o utvrđivanju tromeđne granične tačke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 2020. godine. (23.08.)
Novi Zakon o VSTV-u predstavlja početak ozbiljne reforme pravosuđa u BiH
SARAJEVO – Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali su izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH koje je predložilo Vijeće ministara BiH, ostalo je još da usvojene izmjene podrži Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja bi trebala biti održana do kraja mjeseca.
U pitanju je zakon koji je potrebno donijeti kao jedan od 14 prioriteta koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Evropska komisija u odgovoru na zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.
Pojašnjavaju da su izmjene i dopune VSTV-a dobar korak ka ispunjenju EU preporuke o provjerama integriteta pravosuđa. Očekuju da se usvajanje završi bez odgađanja, kao i efektivna implementacija ove ključne reforme.
To je potvrdio i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza koji je kazao da taj zakon predstavlja početak ozbiljne reforme pravosuđa te je izrazio nadu da će taj zakon dobiti podršku i u Domu naroda.
Izrazio je zadovoljstvo što su uvaženi i amandmani koji se tiču objave podataka o srodnicima tužilaca i sudija koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu i notarijatu, kao i provjere imovine. Na internet stranici VTSV-a sada će se objavljivati podaci o srodnicima tužilaca koji su uposleni u pravosuđu, pravobranilaštvu, advokaturi i notarijatu.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je nezavisna institucija BiH, osnovana Zakonom o VSTV-u BiH (Zakon) 1. juna 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ujedno je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu. (22.08.)
Članovi Predsjedništva BiH posjetili Ukrajinu
KIJEV – Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović razgovarali su u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o brojnim temama, uključujući i podršku najvećeg dijela BiH borbi Ukrajine u ratu s Rusijom.
“Mislim da je posjeta Ukrajini izuzetno važna kako bismo pokazali da najveći dio BiH od početka ruske agresije stoji uz pravednu borbu ukrajinskog naroda, predvođenu predsjednikom Zelenskim“, kazao je Komšić u izjavi za Fenu iz Kijeva.
Podsjetio je da svi u BiH, koji su i sami bili žrtve agresije, uključujući i genocid u Srebrenici, itekako dobro znaju koliko je značila svaka pomoć s obzirom na to da se radi o odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali i civilizacijskih vrijednosti da svaka nacija i država odlučuje o svom putu u budućnost.
Ovo je prvi put da neko od članova Predsjedništva BiH posjeti Ukrajinu od početka rata, koja se već godinu i po brani od ruske agresije, a u međuvremenu je ta zemlja uspjela osloboditi veliki dio teritorija i napraviti velike pomake na terenu. (23.08.)
U BiH i dalje značajan broj migranata
MOSTAR – U Bosni i Hercegovini i dalje je značajan broj migranta, a međunarodne i lokalne nevladine organizacije su im glavni pružatelji humanitarne pomoći. Tajnik Crvenoga križa Grada Mostara Alen Kajtaz kazao je Feni da migranata na području Hercegovačko-neretvanskog kantona nema, ali nije siguran da će se taj trend nastaviti i ubuduće.
Ono što je po njemu dobra stvar, je da postoji sistem Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca koji su spremni pomoći u svakom trenutku kao i Fond za pomoć u katastrofama (DREF) te naravno obučeni timovi koji su u roku od 24 sata na terenu.
Caritas u BiH također kontinuirano provodi aktivnosti, prvenstveno u migracijskim kampovima u Unsko-sanskom kantonu – kampovi Borići i Lipa, te Kantonu Sarajevo – kampovi Blažuj i Ušivak. Prema njihovim informacijama, trenutno je u tim kampovima prisutno oko 1.500 migranata i tražioca azila, dok se dio njih nalazi izvan kampova.
Na godišnjem nivou, prema službeno registriranim dolascima u BiH i za tekuću godinu, već je registrirano 16.000 migranata koji su pristigli u BiH i to prvenstveno iz Afganistana i Burundija, te manji dio iz Pakistana, Irana i Kube. Nerijetko su to mladi ljudi, često maloljetnici kao i porodice s djecom.
Institucije vlasti ipak imaju ključnu ulogu u podršci rada humanitarnih organizacija te je naglašena nezaobilazna potreba za pojednostavljenjem procesa dobivanja dozvola, licenciranje usluga kao i osiguravanje da te organizacije mogu djelovati bez birokratskih prepreka i reguliranje rada volontera što još uvijek nije u potpunosti riješeno. (23.08.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)