Kaja Kallas i Antonio Costa u Kijevu prvog dana preuzimanja dužnosti

Novi voditelj evropske diplomacije Kaja Kallas i novi predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa stigli su danas u Kijev u simboličnu posjetu podrške Ukrajini prvog dana preuzimanja svojih dužnosti.

Ova posjeta se događa u trenutku kada je napetost između Moskve i Zapada izrazito pojačana, nakon što je Ukrajina koristila američke i britanske projektile za napad duboko u rusku teritoriju, a Rusija lansirala novi hipersonični projektil protiv ukrajinskog grada.

Nova Evropska komisija želi pokazati svoju snažnu podršku Ukrajini dok ukrajinske snage uzmiču na frontu, a svijet se priprema za novi mandat Donalda Trumpa na čelu SAD-a, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg prekida američke pomoći Kijevu.

„Došli smo da pošaljemo jasnu poruku: stojimo uz Ukrajinu i nastavljamo joj pružati podršku“, izjavio je Costa novinarima koji ga prate.

„Od prvog dana rata EU je bila uz Ukrajinu“, napisao je Costa na Χ uz fotografiju sebe, Kallas i evropske povjerenice za proširenje Marte Kos kako stižu vlakom u Kijev.

„Od prvog dana preuzimanja dužnosti ponavljamo našu nepokolebljivu podršku ukrajinskom narodu“, dodao je.

„Na prvi dan preuzimanja mojih dužnosti, moja poruka je jasna: EU želi da Ukrajina pobijedi u ovom ratu“, naglasila je Kallas na Χ. „Učinit ćemo sve što je potrebno za to“.

Osim poteškoća s kojima se suočava na frontu, Ukrajina je posljednjih tjedana postala meta žestokih zračnih bombardiranja protiv svojih energetskih infrastruktura, što je izazvalo velike prekide u opskrbi električnom energijom kako se približava zima.

„Situacija u Ukrajini je vrlo ozbiljna, ali je jasno da to ima visoku cijenu i za Rusiju“, procijenila je Kallas, bivša premijerka Estonije i poznata zagovornica čvrstih stavova protiv Moskve.
Kallas i Costa, koji zauzimaju dvije najvažnije pozicije u EU nakon šefice Evropske komisije Ursule von der Leyen, očekuje se da će razgovarati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski, koji više od dvije godine kategorički odbija pregovarati s Rusijom, čini se da je ublažio svoj stav u posljednje vrijeme.

U petak je zatražio od NATO-a da pruži zaštitu područjima Ukrajine koja su pod kontrolom Kijeva kako bi “završila vruća faza rata” i dao do znanja da Kijev neće odmah tražiti da povrati područja koja je Rusija zauzela.

„Ako govorimo o primirju, (trebamo) jamstva da se (ruski predsjednik Vladimir) Putin neće vratiti“, naglasio je Zelenski govoreći za britansku televizijsku mrežu Sky News.

S druge strane, Putin traži od Ukrajine da preda četiri pokrajine, u južnom i istočnom dijelu zemlje, koje su djelomično pod kontrolom ruskih snaga, uz Krim koji je Moskva anektirala 2014. Također se protivi pristupanju Ukrajine NATO-u.

S druge strane, Kallas je naglasila da je „najjače sigurnosno jamstvo pristupanje (Ukrajine) NATO-u“.
„Ako Ukrajina odluči povući liniju negdje, kako možemo jamčiti mir da Putin ne ode dalje?“, zapitala se.

Diplomati u NATO-u procjenjuju da nema mnogo izgleda da će Savez u skoroj budućnosti ponuditi status zemlje članice Ukrajini, s obzirom na protivljenje velikog broja zemalja koje brinu da će se na taj način uvući u izravni rat s Rusijom.

Prema Kallas, EU bi trebala „ne isključiti ništa“ u pogledu slanja europskih snaga na ukrajinski teritorij kako bi garantirali poštovanje eventualnog primirja koje će biti dogovoreno, još jedna mjera koja bi mogla izazvati izravni sukob s Rusijom. „Moramo zadržati stratešku nejasnoću na temu“, naglasila je Kallas.

Od početka ruske invazije 2022. godine Europa je ukupno potrošila oko 125 milijardi dolara za podršku Ukrajini, dok su SAD više od 90 milijardi dolara, prema izvještaju Instituta iz Kiela.

Međutim, budućnost američke podrške dovodi se u pitanje jer ju je Trump kritizirao i dao do znanja da želi završiti sukob što je prije moguće.

Kallas je uvjerila da će EU pokušati uvjeriti Republikanca da je podrška Kijevu u interesu SAD-a.
„Pomoć Ukrajini nije filantropija. Pobjeda Rusije nesumnjivo će ojačati Kinu, Iran i Sjevernu Koreju“, procijenila je.

Prema njoj, EU će nastaviti nastojati da se Kijev nađe u „snažnoj“ poziciji u slučaju pregovora s Rusijom. Ipak, priznala je da postaje „sve teže“ za 27 zemalja članica da se dogovore o novim sredstvima za povećanje svoje podrške Ukrajini.

„Ovaj rat traje već neko vrijeme i postaje sve teže to objasniti našim sugrađanima“, istaknula je, prije nego što je dodala: „ali ne vidim drugo rješenje“. (01/12/2024)
EM