Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Šefica Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec završava svoj trogodišnji mandat u BiH u kojem je za nju bio prioritet broj jedan osigurati da izbori budu održani na vrijeme i da budu adekvatno finansirani te da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine može raditi svoj posao.
Smatra da je najvažnija stvar za svaku demokratiju imati redovne, slobodne i poštene izbore koji građanima daju pravo da donose odluke o svojoj budućnosti i da političare smatraju odgovornima, bez obzira na to smatraju li da političari ispunjavaju svoja predizborna obećanja ili trebaju biti smijenjeni.
“Veoma mi je drago što će se izbori održati prema planu u oktobru ove godine, kao i sve aktivnosti koje smo uradili na poboljšanju kapaciteta centralnog izbornog sistema. Sada postoji novi sistem za registraciju glasača u inostranstvu koji će pomoći u smanjenju prevara i krađe identiteta ljudi na izborima. Tu je i novi sistem online registracije političkih stranaka i biračkih odbora”, pojasnila je.
Dodala je da se također radi na poboljšanju saradnje između izbornih dužnosnika i tužitelja kako bi se izborne prevare smanjile, što je od velikog značaja kako bi građani znali da mogu vjerovati sistemu.
Postoji visok nivo nepovjerenja oko toga jesu li njihovi glasovi zaštićeni, kaže Kavalec, tako da su aktivnosti OSCE-a na poboljšanju integriteta izbornog sistema za nju u prvom planu.
Bili su razočarani, kao i mnogi drugi, što dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH nije postignut, ali je urađeno mnogo toga tokom pregovora, posebno u oblasti unapređenja integriteta izbornog procesa.
Ambasadorica Kavalec kaže da je najveći problem u tom procesu predstavljala činjenica da postoji manjak povjerenja među političarima, kao i činjenica da pregovori nisu počeli ranije zbog čega su se nastavili u izbornoj godini iako se zna da je dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva teško postići u godini u kojoj se održavaju izbori.
“Još uvijek je moguće nastaviti raditi na temeljima koji su sada postavljeni nakon izbora ove godine jer su identificirane mnoge oblasti o kojima postoji razumijevanje”, smatra Kavalec, koja je podsjetila da je predsjedavajući OSCE-a Zbigniew Rau, koji je boravio u posjeti BiH, također prepoznao manjak povjerenja kao najveći problem za postizanje dogovora.
Šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec na kraju intervjua za Fenu pozvala je građane da izađu na izbore jer je tokom tri godine mandata čula mnogo žalbi na visok stepen korupcije, manjak ekonomskog napretka i frustracije političara, a to se može promijeniti na bolje ukoliko građani izađu na izbore i glasaju za lidere koji mogu donijeti promjene.
Izmjene Izbornog zakona BiH bile su u žiži prioriteta međunarodne zajednice. Pregovori su organizirani u nekoliko rundi pregovora s bh. političkim liderima, ali dogovor nije postugnut. Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost. (16. juli)
Predstavljena mobilna aplikacija za proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima
SARAJEVO – Šefica Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Laura Lungarotti i koordinator BiH za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo predstavili su u Sarajevu naprednu mobilnu aplikaciju koja će unaprijediti procjenu i proaktivniju identifikaciju žrtava trgovine ljudima.
Mobilna aplikacija, kako su istakli, izrađena je kako bi se olakšala i poboljšala identifikacija žrtava trgovine ljudima koja omogućava angažiranje samih građana na proaktivnom pristupu u identifikaciji potencijalnih žrtava trgovine ljudima u BiH.
Aplikacija je predstavljena povodom završetka trogodišnjeg projekta “Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH” čiju prevedbu je podržao Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i provedbu zakona Vlade SAD-a (US DoS/INL).
Lungarotti je predstavila dosadašnja iskustva i angažman IOM-a u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, te naglasila da će ova organizacija nastaviti pružati podršku vlastima BiH u toj oblasti.
IOM se angažirao u borbi protiv trgovine ljudima još u ranim ‘90-im godinama 20. vijeka i imaju više od 150.000 žrtava kojima pružaju pomoć širom svijeta te globalnu bazu podataka koja omogućava da se razumiju ključni trendovi u trgovini ljudima.
Trgovina ljudima se uglavnom svodila na seksualno iskorištavanje, a sada je sve veći fokus na radnike i muške žrtve i potrebno je da se ta pojava prepozna kako bi se što bolje odgovorilo na nju.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo je podsjetio da je trgovina ljudima fenomen koji ima ozbiljne socijalne, zdravstvene i druge implikacije, te kao takav predstavlja vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za svako društvo i državu.
Projekt “Kratkoročna i srednjoročna podrška jačanju napora u borbi protiv trgovine ljudima u BiH“ imao je za cilj jačanje reformisanog nacionalnog mehanizma za borbu protiv trgovine ljudima, kroz pružanje pomoći u izgradnji kapaciteta reformisanim koordinacionim strukturama, poboljšanje identifikacije i zaštite žrtava trgovine ljudima, kao i unapređenje istraga, krivičnog gonjenja i osude počinilaca tog zločina. (15. juli)
Ustavni sud BiH odlučio da sporni zakon Republike Srpske prestaje da važi
SARAJEVO – Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se van snage stavlja Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika koja se odnosi na Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
“Ustavni sud je odlučio da sporni zakon bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske prestaje da važi kad se naša odluka objavi u Službenom glasniku BiH”, izjavio je potpredsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman.
Ustavni sud BiH razmatrao je zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika koja se odnosi na Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH.
U pitanju je dopuna Krivičnog zakona BiH koju je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, a kojom je predviđeno sankcioniranje negiranje zločina genocida i veličanje ratnih zločinaca. Republika Srpska potom je donijela entitetski zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika. Nastupila je potom i blokada rada državnih institucija jer u njihovom radu nisu htjeli učestvovati predstavnici iz Republike Srpske.
“Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, koji definira BiH kao demokratsku državu koja funkcionira na osnovu zakona i također, standard da se u BiH primjenjuje sistem slobodnih demokratskih izbora. Ustavni sud je utvrdio da, u odnosu na ova dva člana, ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom”, naveo je Ćeman.
Naglasio je da ovaj zakone predviđao da će u Republici Srpskoj prestati važiti dopuna Krivičnog zakona koji je usvojen. “Ustavni sud se rukovodio svojom i ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležan organ, a to je u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH. Kroz praksu Ustavnog suda, kad je takav slučaj, onda se taj zakon smatra zakonom Bosne i Hercegovine, taj zakon se smatra odlukom BiH koju entiteti i njihove administrativne jedinice su obavezne poštivati”, istaknuo je Ćeman. (15. juli)
Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.