Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Sarajevo (Fena) – Direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) kazala da je Izvješće Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu dao objektivni pregled i ocjenu urađenog u BiH u procesu pristupanja Europskoj uniji i konkretne smjernice za daljnji rad. Dodala je da je Europska komisija ocijenila da je reformska dinamika stagnirala u prethodnom izvještajnom razdoblju.
Habota je istaknula da je u BiH realiziran ograničen broj reformi, uključujući zakone o graničnoj kontroli i zaštiti osobnih podataka, sporazume s Eurojustom i Frontexom, te uspostavljanje odjela u VSTV-u, uz pohvale za aktivnosti vezane za Plan reformi i Plan rasta.
Po njenim riječima, mjesta za napredak ima u mnogo oblasti i glavna poruka samog izvješća Bosni i Hercegovini jeste da bh. vlasti trebaju ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi i realizaciju konkretnih koraka iz preporuka Europske komisije iz 2022. godine.
– Institucije i politika već znaju koji su to zadaci pred nama koji trebaju biti ispunjeni, a koji su navedeni u samom izvješću o Bosni i Hercegovini. To je, prije svega, pod hitno usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, u skladu s europskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača. Također, navedeno je, isto tako, da BiH treba razviti nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine, te hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora – kazala je Habota.
Istaknula je da je sve ovo ključno za napredak Bosne i Hercegovine, a sve u cilju da Europska komisija pripremi i predloži usvajanje pregovaračkog okvira sa Bosnom i Hercegovinom Vijeću Europske unije i samo zakazivanje, datum zakazivanja prve međuvladine konferencije.
Po njenim riječima, ono što je potrebno je da imamo snažnu političku volju, jer napredak u procesu zahtijeva reforme koje se ogledaju u usvajanju novih zakonskih propisa, a zakoni se usvajaju u parlamentu.
Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača BiH za EU, Habota je naglasila da to treba biti rezultat političkog dogovora izvršne i zakonodavne vlasti, uz uspostavljanje cijele pregovaračke strukture, jer je proces kompleksan i zahtijeva angažman svih institucija. Ipak, ključno za napredak BiH ostaje usvajanje dva zakona iz oblasti pravosuđa, što je istaknuto i u izvješću Europske komisije. (13.11.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.