BRUXELLES – Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, obraćajući se u Bruxellesu na samitu Europska unija – zapadni Balkan, ocijenio je da tzv. mehanizam koordinacije nije funkcionalan, ali da je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz svibnja 2019. godine ključno za daljnji napredak BiH u pravcu usuglašavanja s pravnom stečevinom EU.
On kaže da bi volio da može reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga institucija Bosne i Hercegovine. Na žalost, smatra on, napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave nije zadovoljavajući.
– Naše javno mnijenje je toga svjesno. Istraživanje iz 2023. pokazuje kako 73,3 posto građana i dalje podupire europske integracije Bosne i Hercegovine, što je za 4,1 posto manje nego 2022., dok istraživanje iz 2022. pokazuje da tek 42 posto vjeruje da će BiH postati dio EU do 2030., a 13 posto smatra da se to nikada neće desiti – naveo je.
Apelirao je na sve institucije EU, kao i na zemlje članice, da tzv. 14 prioriteta iz mišljenja EK iz 2019., a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike europskih institucija prema BiH. Taj odnos i takva politika, smatra Komšić, mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama.
Po njegovim riječima, posljednji intenzivan dijalog Europske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i županijskih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i Komisija prihvatila kao metodu rada, izazvao je, blago rečeno “podsmjeh u bh. javnosti”.
– Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti BiH kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijama kako EU, tako i BiH. Ipak, ta metoda rada je zvanično i obostrano prihvaćena, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih razina vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa – rekao je Komšić.
S tim u vezi, nastavio je, “Plan za rast“ za zapadni Balkan može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proeuropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje “europskih vrijednosti”, ne samo na zapadnom Balkanu već i u samoj Europskoj uniji.
Inače, samit okuplja 27 država članica EU, te šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana – Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Teme su podrška zapadnom Balkanu s ciljem približavanja EU te kako, u ovom sve složenijem geostrateškom kontekstu, zajedno i efikasno odgovoriti na izazove uz dodatno ojačano partnerstvo i suradnju. (13.12.)
Plenković: Borit ćemo se da BiH sustigne susjede u europskim integracijama
BRUXELLES – Hrvatska će se zauzimati za daljnji napredak Bosne i Hercegovine u europskim integracijama kako bi sustigla zemlje u okruženju, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.
– Mi ćemo zagovarati daljnji napredak Bosne i Hercegovine, koja nam je posebno bitna kako bi i ona uhvatila korak s drugim zemljama regije koje su ispred nje – rekao je Plenković, dolazeći na samit čelnika EU-a i njihovih kolega iz šest zemalja zapadnog Balkana.
Dodao je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da 2016. godine podnese zahtjev za članstvo, nakon toga se prošle godine borila da dobije kandidacijski status i da će se sada truditi da dobije što bolje zaključke.
Europska komisija je 8. studenoga objavila izvješće o napretku zemalja kandidata u kojima je preporučila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, kandidacijski status za Gruziju, a da će Bosna i Hercegovina dobiti preporuku kada postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Unatoč tome, skupina zemalja u kojima je Hrvatska snažno se zauzima da i Bosna i Hercegovina dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. (13.12.)
Ministar sigurnosti BiH o sporazumu s FRONTEX-om: BiH je spremna biti dijelom kolektivnog sustava sigurnosti
SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je sastav pregovaračkog tima i osnove za vođenje pregovora za potpisivanje Sporazuma s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX).
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić početkom mjeseca je uputio u proceduru taj važni dokument koji je osnova za pregovore sa FRONTEX-om o konačnom sporazumu o budućoj suradnji.
Nešić je izrazio zadovoljstvo što je Vijeće ministara BiH usvojilo tekst sporazuma o pregovorima sa FRONTEX-om što će unaprijediti stanje sigurnosti BiH.
– Ovo pokazuje da kada hoćemo sve možemo. Važno je da Europa na nas ne gleda kao na crnu sigurnosnu rupu, a ovaj sporazum je dokaz da je sve moguće riješiti da bude u skladu s ustavnim nadležnostima BiH i entiteta. Pitanje kolektivne sigurnosti ne smije biti političko pitanje niti poligon za naša prepucavanja, i drago mi je da su kolege iz Federacije BiH postupile racionalno i shvatile značaj FRONETEX-a – ocijenio je Nešić.
On ističe da je to korak naprijed u borbi s organiziranim kriminalom, kao i ilegalnim migracijama.
– Ovo je i naš signal EU da je BiH spremna da bude dio kolektivnog sustava sigurnosti i da ne želi biti oaza kriminalcima. Važno je da je ovo i poruka investitorima da mogu računati na sigurnost svog kapitala. Jedan investitor kada želi uložiti negdje svoj novac prvo pita kakva je tamo sigurnosna situacija i vladavina prava. Praveći korake na putu da budemo dio europskog sigurnosnog prostora na najbolji način prezentiramo našu volju da i u ostalim segmentima želimo biti dio Europe i njenih standarda – istaknuo je ministar. (12.12.)
OHR: Umjesto javnog uvida u njihov rad, političarima u RS-u namjeravaju dati imunitet
SARAJEVO – Narodna skupština Republike Srpske razmatra usvajanje Nacrta zakona o imunitetu. Ovim zakonom, ukoliko bude usvojen, proširuje se krug funkcionera u Republici Srpskoj koji se prilikom kaznenog i prekršajnog gonjenja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, mogu pozvati na imunitet.
Novi zakon predviđa retroaktivnu primjenu od 1. kolovoza 2021. godine, datuma kada je visoki predstavnik Christian Schmidt preuzeo dužnost.
– U zemlji s endemskom korupcijom i slabim pravosuđem, gdje političari rijetko odgovaraju za svoj rad, predloženi zakon o imunitetu RS-a će samo pogoršati situaciju – poručili su iz Ureda visokog predstavnika (OHR) povodom Nacrta zakona o imunitetu RS koji predviđa da zvaničnici zakonodavne i izvršne vlasti u RS ne mogu odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti.
Iz OHR-a u izjavi Feni naglašavaju da namjera koju vladajuća koalicija RS-a demonstrira ovim zakonom je da se političarima u RS-u da imunitet umjesto da se omogući javni uvid u njihov rad.
Suradnja s OHR-om je obaveza prema Dejtonskom mirovnom sporazumu – OHR
Iz američkog veleposlanstva u BiH ranije je također ocijenjeno da zakon o imunitetu RS nije u skladu s međunarodnim standardima, da podriva vladavinu prava te da će “omogućiti veću korupciju i zloupotrebu vlasti od strane zvaničnika RS”.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić kaže da su, prema aktualnom Zakonu o imunitetu u RS, zastupnici u povlaštenom položaju u odnosu na druge funkcionere i da to nije prihvatljivo.
– Nije uredu da mi koji donosimo zakone u Narodnoj skupštini imamo imunitet od kaznenog gonjenja, a oni koji trebaju provoditi odluke donesene u skupštini mogu kazneno odgovarati – izjavio je ranije Stevandić.
Korupcija u BiH najviše prisutna u okviru zdravstva, policije, pravosuđa i političkih stranaka
SARAJEVO – Korupcija je jedna od najvećih prepreka za razvoj Bosne i Hercegovine koja, među ostalim, smanjuje povjerenje u institucije, snižava kvalitetu javnih usluga i odvraća strane investitore – istaknuto je to uoči konferencije u Sarajevu u organizaciji Transparency Internationala BiH (TIBiH), a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Na važnost kontinuiranog angažmana u borbi protiv korupcije ukazala je izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, istaknuvši kako deklarativne izjave i obećanja nositelja vlasti, nažalost, nisu bile propraćene i konkretnim koracima i učincima u borbi protiv korupcije.
U osvrtu na nalaze posljednjeg istraživanja javnog mnijenja o korupciji u BiH, Korajlić je kazala kako se čak ni u percepciji građana ne vidi nikakav napredak.
Naime, prema percepciji građana, ključni problemi s kojima se BiH suočava su, prije svega, niske plaće, odlazak ljudi iz zemlje i korupcija, a slijede siromaštvo i nezaposlenost, dok nacionalna pitanja tek pet posto građana vidi kao ključni problem zemlje.
Prema istraživanju po sektorima, najraširenija korupcija je prisutna u okviru zdravstva, policije, pravosuđa i političkih stranaka.
Referirajući se na stanje u pravosuđu s fokusom na korupciju, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH) Halil Lagumdžija ocijenio je kako je izostao pravi odgovor na tu pošast.
Precizirao je kako se radi o pojavi – sveprisutnom modelu ponašanja s kojim se samo pravosuđe ne može izboriti, naglašavajući kako se cijelo društvo mora angažirati na prevenciji i suzbijanju korupcije, počevši od obrazovnih institucija i drugih društvenih agenasa.
Posljednje izvješće Europske komisije pokazalo je da Bosna i Hercegovina u proteklih godinu dana nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava.
Unatoč preporuci za ‘uvjetno otvaranje pregovora’ koji bi trebalo potaknuti vlasti da konačno pristupe provođenju suštinskih reformi i spremnosti EU da ubrza proces proširenja, izvješće ukazuje na to da su vlasti BiH izbjegavale donošenje ključnih zakona za vladavinu prava, dok je mali broj ‘reformskih zakona’ usvojen u verziji koja nije zadovoljavajuća.
BiH nije ispunila ni osam uvjeta koje je dobila uz kandidacijski status koji joj je EU dodijelila u prosincu prošle godine. Među tih osam uvjeta, navedeno je i da će BiH jamčiti slobodu izražavanja i medija što se nikako ne može smatrati ispunjenim uvjetom s obzirom na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj i najavu niza restriktivnih zakona kojim se namjerava suzbiti sloboda izražavanja.
Jedan od uvjeta bio je i usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa koji nije usvojen ni na razini BiH ni FBiH, a čak su napravljeni i dodatni koraci unazad nedavnim izmjenama ovog zakona u RS-u. Izostalo je i usvajanje i dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa – novog zakona o VSTV-u BiH i zakona o sudovima BiH, a što se, također, nalazi među osam uvjeta uz kandidacijski status. (11.12.)
Uskoro ukidanje sankcija BiH od Energetske zajednice
SARAJEVO – Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac kazao je da će u četvrtak prisustvovati sastanku u Europskoj energetskoj zajednici na kojem bi BiH trebale biti ukinute sankcije.
Podsjetio je da je Vijeće ministara BH na prošloj sjednici usvojilo Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva, što je obaveza Bosne i Hercegovine iz drugog energetskog paketa.
– Bosna i Hercegovina imala je niz sankcija zbog toga što nije usvojila Odluku o kvalitetu naftnih tečnih goriva, a zbog čega nije primijenila standarde koji su neminovni za standarde EU – kazao je.
Košarac je dodao da je ostao još jedan korak, a to su bilateralni razgovori s Ruskom Federacijom kako bi BiH konačno pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. (12.12.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)