de flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by dpa.

Berlin (dpa) – Promjena vlasti u Njemačkoj: Konzervativne sestrinske stranke CDU/CSU jasno su pobijedile na Saveznim izborima i trebale bi s Friedrichom Merzom postaviti sljedećeg kancelara. Prema privremenim rezultatima, desna Alternativa za Njemačku (AfD) dolazi na drugo mjesto. Iza njih slijedi socijaldemokratska SPD, koja tone na historijski nizak nivo, kao i Zeleni. Ljevica je iznenađujuće snažno zastupljena u Bundestagu, njemačkom parlamentu. Lijevo-konzervativna koalicija Sahra Wagenknecht (BSW) i liberalni Slobodni demokrati (FDP) pak ne uspijevaju preći izborni prag od pet posto i propuštaju ulazak u parlament.

Sada sve vodi ka koaliciji između Unijinih stranaka CDU/CSU i SPD, jer crno-zelena koalicija (CDU/CSU i Zeleni) nema većinu mandata. Surađivanje s AfD-om, koji se u nekim dijelovima smatra krajnje desničarskim, a koji se udvostručio na 20,8 posto (izbori 2021: 10,4 posto), isključio je šef CDU-a Merz.

Merz: «Brzo postati sposobni za djelovanje»

Unija prema privremenim rezultatima dolazi do 28,5 posto (izbori 2021: 24,1 posto). Šef CDU-a Merz sada ima najbolje šanse da postane sljedeći kancelar iza Olafa Scholza (SPD) – no on ostaje najprije na dužnosti. Merz je najavio da želi formirati vladu najkasnije do Uskrsa. Merz je naglasio da je važno i za Europu da nema zastoja. Na X-u je napisao da Europa čeka Njemačku. «Moramo sada brzo postati sposobni za djelovanje.»

https://twitter.com/_FriedrichMerz/status/1893748123660337544

Scholz preuzima odgovornost

SPD je postigao 16,4 posto (2021: 25,7 posto), što je njihov najgori rezultat na saveznim izborima. Scholz je govorio o gorkom rezultatu i porazu za koji je i sam preuzeo odgovornost. U slučaju koalicijskih pregovora, on nije dostupan kao pregovarački vođa.

Zeleni s kandidatom za kancelara Robertom Habeckom tonu na 11,6 posto (2021: 14,7 posto). Ljevica se znatno poboljšava na 8,8 posto (2021: 4,9 posto).

U FDP-u, koji ispada iz parlamenta sa samo 4,3 posto (2021: 11,4 posto), na čelu slijede promjene: šef stranke Christian Lindner navečer je na X-u napisao: «Sada se povlačim iz aktivne politike.» BSW Sahre Wagenknecht gotovo nikako ne prelazi izborni prag od pet posto: prema Saveznoj izbornoj upravi, BSW dolazi na 4,972 posto.

Novi Bundestag ima 630 mjesta – za većinu je potrebno 316 mjesta. Unija prema privremenim rezultatima osvaja 208 mjesta u novom parlamentu. SPD osvaja 120 mandata. Moguća je koalicijska vlada dviju frakcija. Za crno-zelenu koaliciju rezultati nisu dovoljni: Zeleni dobivaju samo 85 zastupnika. AfD znatno povećava svoju frakciju sa 152 mjesta. Ljevica ima 64 zastupnika. Mandat ponovno osvaja Južnosležijska biračka udruga, koja kao stranka danske i frizijske manjine nije podložna izbornom pragu od pet posto.

AfD želi sudjelovati u vladi

Čelnica AfD-a Alice Weidel govorila je o povijesnom rezultatu. «Htjeli su nas prepoloviti, dogodilo se suprotno.» AfD je spremna za suradnju s Unijom. «Naša ruka će uvijek biti ispružena za sudjelovanje u vladi kako bismo proveli volju naroda.» Istovremeno je najavila: «Lovit ćemo druge, da vode razumne politike za našu zemlju.» Njihova uporišta su AfD-ove u istočnim zemljama: AfD je postao najjača partija u svim pet istočnonjemačkih saveznih zemalja.

Prema javno-pravnim emiterima ARD i ZDF, izlaznost je bila između 83,0 i 83,1 posto, što je više nego 2021. godine (76,4 posto) i dostigla je najvišu razinu od ponovnog ujedinjenja. Na glasanje je pozvano 59,2 milijuna ljudi, od čega nešto više od 42 posto ima 60 godina ili više.

Izbori su pomjereni za sedam mjeseci unaprijed – do sada je pomjeranje bilo moguće samo 1972., 1983. i 2005. godine. Razlog je što je koalicija na semaforu SPD, Zeleni i FDP prošlog novembra bila rastopljena.

Predizborna kampanja bila je posljednje vrijeme usmjerena na migraciju

Kratka zimska predizborna kampanja bila je posljednje vrijeme obilježena debatom oko ograničenja migracije. Merz je zahtijevao da se i tražitelji azila vraćaju na njemačke granice – što bi, prema mišljenju Zelenih i SPD-a, kršilo europsko pravo. Merz se našao na udaru oštrih kritika nakon što je Unija u Bundestagu usvojila zakon o imigracijskoj politici glasovima AfD-a. (24. februar)