Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.TIRANA – Zvaničnici Evropske unije i lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su na samitu u Tirani zajedničku deklaraciju o odnosima Evropske unije i te regije u kojoj je rečeno da eskalacija agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine ugrožava evropski i globalni mir i sigurnost.
“EU ponovo potvrđuje svoju potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja, na osnovi kredibilnih reformi od partnera, poštenih i strogih uvjeta te načela vlastitih zasluga šta je u našem uzajamnom interesu”, navedeno je u dokumentu. u kojem se pozdravlja odlučnost partnera zapadnog Balkana da podrže temeljne evropske vrijednosti i principe u skladu sa međunarodnim zakonima.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel nakon samita u Tirani kazao je da će buduće generacije biti sigurnije, a budućnost bolja ako zemlje zapadnog Balkana postanu dio Evropske unije, naglašavajući da je proces integracije ključan.
“Moramo raditi na poboljšanju vladavine zakona, borbe protiv korupcije i sličnih problema koje se dešavaju na Zapadnom Balkanu”, kazao je Michel koji je na upit novinarke o mogućnosti da se Bosni i Hercegovini naredne sedmice odobri kandidatski status naveo da postoji jasan prijedlog na stolu te je dodao da podržava napore BiH da se osigura kandidatski status.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također je naglasila da je podrška za integraciju zapadnog Balkana u Evropsku uniju veoma jaka, najavljujući da će se zajednički raditi na rješavanju problema te je izrazila podršku kandidatskom statusu BiH.
Lideri zemalja zapadnog Balkana prisustvovali i potpisivanju izjave o roamingu između Evropske unije i regionalnih telekom operatera, u okviru Sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan.
Potpisivanju izjave svjedočili su predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel te predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kao i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski.
Deklaracijom o romingu omogućava se smanjenje cijena rominga između EU i regiona od 1. oktobra 2023. godine. (06.12.)
Usvojena Strategija u oblasti migracija i azila BiH
SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Strategiju u oblasti migracija i azila za period od 2021. do 2025. godine, u skladu s preporukama Evropske komisije za dobijanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu na sjednici Vijeća Evropske unije u decembru. Strategijom u oblasti migracija i azila želi se osigurati razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima Evropske unije, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou.
U međuvremenu Evropska komisija predstavila je Akcioni plan Evropske unije za zapadnobalkansku migracionu rutu, a iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine ponovljeno je opredjeljenje da se slijedi zajednička politika EU u upravljanju migracijama, imajući u vidu da BIH uskoro očekuje i kandidatski status za članstvo u EU.
Potvrđeno je to Feni u Ministarstvu sigurnosti BiH uz pojašnjenje da je jedan od koraka koje treba poduzeti BiH da se na svim nivoima osigura efikasna koordinacija kod upravljanja granicom i migracijama te unapređenje sistema azila.
“Od zemlja zapadnog Balkana se očekuje i jačanje borbe protiv krijumčarenja ljudima, mreža organiziranog kriminala i bolja zaštita granica, a BiH je spremna dati svoj doprinos zaštiti granica i time i opće sigurnosti u EU”, kazali su.
EU je već sklopila sporazume o statusu s Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, omogućujući Agenciji za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalne straže u zajedničke operacije u regiji.
Kada je u pitanju BiH, kažu iz Ministarstva, očekuje se uskoro dobijanje prijedloga novog sporazuma sa FRONTEX-om, kako bi se mogli započeti pregovori i nakon toga pristupiti zaključivanju sporazuma o saradnji i mandatu FRONTEX-a. (07.12.)
Ulazak Hrvatske u Schengen zonu neće donijeti promjene za bh. građane
BRISEL – Nakon što je Evropski parlament odobrio da Hrvatska postane punopravna članica schengenskog područja, konačnu odluku o ukidanju unutrašnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće Evropske unije koje će to pitanje razmatrati 9. decembra.
Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće uticati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu državnu granicu.
Potvrdio je to Feni izvjestitelj Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske pučke stranke.
Dodao je da će to značiti da će se kapaciteti Evropske unije još više približiti BiH što je dobro za zemlju koja očekuje da dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji već sljedeće sedmice i na kraju da postane članice EU te smatra da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu BiH.
Naime, Hrvatska je ispunila sve uvjete i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije kako bi zaštitila svoje granice posebno jer graniči s BiH, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provesti pravila. (06.12.)
Samit EU-zapadni Balkan pretvaranje globalne neizvjesnosti u regionalnu priliku
BRISEL – Organizacija Friends of Europe upriličila je u Briselu samit o temi “Evropska unija-zapadni Balkan pretvaranje globalne neizvjesnosti u regionalnu priliku” koji je okupio brojne donosioce odluka i omogućio detaljnu i inovativnu raspravu o budućnosti regije i njenog odnosa s Evropskom unijom.
Kako je istaknuto, zemlje zapadnog Balkana se ističu kao akteri koji će igrati ključnu ulogu u sigurnosti i demokratiji cijelog kontinenta. Samit se bavio novim izazovima, rizicima i neizvjesnostima s kojima se zapadni Balkan susreo u 2022. godini.
Na prvoj sesiji govorio je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski koji je ponovio da je potrebno održati fokus na zemljama zapadnog Balkana jer je to jedini pravi put za tu regiju. Naveo je i to da zapadni Balkan ne treba biti u fokusu EU samo onda kada izbiju krize poput migrantske krize ili invazije Rusije na Ukrajinu.
Na toj sesiji premijer Crne Gore Dritan Abazović naglasio je da je u interesu Evropske unije da zapadni Balkan bude dio EU zbog čega je važno i podržati svih šest zemalja da ostanu fokusirane na agendi EU. Ocijenio je da je potrebno zajednički odrediti teme oko kojih se predstavnici zemalja slažu i imaju iste ciljeve i zahtjeve te u skladu s tim raditi na putu ka Evropskoj uniji pozivajući EU da razumije specifičnosti svake od zemalja.
Premijer Albanije Edi Rama također je učestvovao u prvoj sesiji samita naglašavajući da je ta zemlja pro-EU mnogo više nego druge zemlje zapadnog Balkana, dodajući da su Albanci lojalan narod i ostaju posvećeni EU.
Istaknuo je da je sastanak na vrhu koji je održan u Tirani bio historijski i dao je jasan signal da se sada razumije da EU treba zapadni Balkan isto toliko koliko zapadni Balkan treba EU, dodajući da je vrlo važno razgovarati jer se članstvo u EU sigurno neće desiti uskoro, ali zemlje moraju uraditi reforme zbog sebe samih prije svega.
Svaka sesija ugostila je do 200 sudionika koji su direktno učestvovali u razgovoru s panelistima, predstavnicima vlasti zemalja zapadnog Balkana, zastupnicima u Evropskom parlamentu, visokim dužnosnicima međunarodnih organizacija te predstavnicima poslovnog i civilnog društva iz regije. (07.12.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)