Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Predsjednici stranaka koje predvode parlamentarnu većinu na državnoj razini postigli su na sastanku u Sarajevu dogovor o usvajanju seta zakona bitnih za europski put Bosne i Hercegovine, ali i usuglasili procese koji bi trebali rezultirati deeskalacijom krize u kojoj se zemlja trenutno nalazi.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je bila domaćin sastanka, kazala je da će 22.8. biti održana sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se uputiti u proceduru usuglašeni zakoni o ombudsmanu, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te slobodi pristupa informacijama.
Dogovoreno je da se formiraju radne grupe koje će raditi na nacrtima zakona iz oblasti pravosuđa.
– Čim se svi zakoni usuglase, a sad su dobrim dijelom usuglašeni, uputit će se u parlamentarnu proceduru, rekla je Krišto najavljujući i novi sastanak predsjednika stranaka koji će se održati prije zakazane sjednice Zastupničkog doma, a na kojem bi se utvrdilo ono što je danas dogovoreno.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je nakon sastanka izjavio da nema alternative razgovoru.
– Mi smo uspjeli usuglasiti jedan set europskih zakona koji bi trebao biti na sljedećoj sjednici Zastupničkog doma. Ukoliko to bude usvojeno pravimo ogroman iskorak ka kandidacijskom statusu BiH, kazao je Nikšić.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio je nadu da će uz usvajanje tri ili četiri zakona na najavljenoj sjednici, do tada biti formirane brojne radne grupe koje će pripremiti uvjete da u devetom ili desetom mjesecu budu usvojeni i drugi neophodni zakoni, uključujući one iz 14 prioriteta Europske komisije.
– Međusobno povjerenje značit će da imamo u punom sazivu Vijeće ministara koje može raditi, da možemo donositi nove zakone, a parlamentarna većina koja se prepoznaje kroz ovdje okupljene stranke, da međusobnim povjerenjem prate jedni druge u parlamentarnoj proceduri i da tu ne bude više nadmudrivanja, kazao je Čović.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je kazao da će na istoj sjednici Zastupničkog doma, 22.8., biti imenovan i novi ministar financija, što je pozicija koja pripada njegovoj stranci. Najavio je i potvrđivanje dva sporazuma iz Berlinskog procesa u odgovarajućim procedurama u institucijama BiH.
– Izlazimo iz perioda velike galame i imamo dogovor, rekao je Dodik. Dodao je kako je spreman raditi na provedbi onoga što je danas dogovoreno. – Dogovorili smo se da se formiraju radne grupe za sve segmente pravosuđa koje će predložiti rješenje. U tom periodu treba pokrenuti proceduru za popunu određenih struktura kao što je Ustavni sud BiH. Sve što je dogovoreno stojim iza toga, poručio je Dodik. (24.07.)
Krišto: Naša predanost je i dalje na 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije
Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je odgovarajući na pitanja izaslanika o napretku na europskom putu kazala da je Vijeće prije svega usvojilo dokument okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2023. – 2025., čime su postignuti uvjeti za normalno funkcioniranje institucija BiH, a time i pretpostavke za ispunjavanje prioriteta Europske komisije.
– Vijeće ministara je u proteklih sedam mjeseci razmatralo više od 900 materijala, od čega su brojni u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Naša predanost je i dalje na 14 prioriteta Europske komisije. Vijeće je utvrdilo i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH, Prijedlog zakona o vanjskim poslovima, Prijedlog zakona o sklapanju i izvršenju međunarodnih ugovora i prijedlog izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama – kazala je Krišto.
Navela je još niz aktivnosti koje je Vijeće ministara BiH obavilo u proteklih sedam mjeseci, te da je sve prezentirano dokumentom “Pozicija Bosne i Hercegovine“, a koji je predstavljen na 5. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH 19. srpnja u Briselu.
Jedno od pitanja izaslanika bilo je i ono Šefika Džaferovića (SDA), kojeg je zanimalo “zašto Vijeće ministara utvrđuje zakone ili prijedloge zakona koji nisu usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim i europskim standardima“, pritom misleći na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u i Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na razini BiH.
Krišto je odgovorila da Vijeće ministara utvrđuje zakone sukladno Ustavu BiH i pozitivnim zakonskim propisima, uz obavezno pribavljena mišljenja, prije svega, Ureda za zakonodavstvo u pogledu njihove usuglašenosti sa Ustavom, zakonima BiH, metodološkim jedinstvom u izradi propisa, mišljenjima nadležnih ministarstava, kao i mišljenjima Direkcije za europske integracije, u vezi s usklađivanjem legislative BiH sa pravnom stečevinom EU. – Želim kazati da smo mi čvrsto opredijeljeni za donošenje zakona i usuglašavanje sa pravnom stečevinom EU i da poštujemo sve predviđene zakonodavne i poslovničke procedure – zaključila je Krišto. (25.07.)
Zbog blokade oporbe blokiran izbor nedostajućeg suca Ustavnog suda BiH iz FBiH
Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH nije imenovan jedan nedostajući sudac Ustavnog suda BiH iz ovog entiteta, jer Komisija za izbor i imenovanje nije mogla zasjedati zbog nedostatka kvoruma. Oporba problem vidi u tome što je u razmatranju samo jedan kandidat Marin Vukoja, ali i to što on nema iskustva u radu u pravosudnim institucijama, već u zakonodavnim. Vladajući nedolaske oporbenjaka na sjednicu Komisije vide kao opstrukciju.
Zastupnik Rasim Smajlović (NiP), koji je i član Radne grupe za provođenje postupka izbora suca Ustavnog suda BiH iz FBiH, komentirajući prijedlog Marina Vukoje za suca Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine kazao je kako za izbor suca nije uvjet da osoba koja je predložena mora imati pravosudno iskustvo.
On ističe da je Vukoja bio jedan od najboljih kandidata i radi toga je odabran. Smajlović navodi kako vjeruje da će do kraja godine biti izabran sudac Ustavnog suda BiH iz FBiH, jer će se nastaviti rad na popuni parlamentarnih komisija, te naglašava da neće dozvoliti opstruiranje rada tih tijela, nenamjerno ili namjerno.
Inače, nakon što je jedan od dvojice sudaca iz reda hrvatskog naroda Mato Tadić otišao u mirovinu, jedno mjesto ostalo je upražnjeno. Nakon završene procedure to mjesto trebao bi biti zauzeti Marin Vukoja kao prvorangirani kandidat, međutim do imenovanja još uvijek nije došlo.
Iz Republike Srpske u Ustavnom sudu već nedostaje jedan od dva suca, a drugi bi mogao nedostajati na zimu kada sadašnji sudac Zlatko Knežević ode u prijevremenu mirovinu. S obzirom na pritiske iz ovog entiteta, pitanje izbora Vukoje u Federaciji može još dodatno zakomplicirati odnos unutar jedne od ključnih institucija. (25.07.)
Stručnjaci UN-a zabrinuti ponovnom kriminalizacijom klevete u entitetu Republika Srpska
Stručnjaci UN-a za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena i dopuna Kaznenog zakona u entitetu Republika Srpska kojima se ponovo uvodi kriminalizacija klevete i postoji opasnost od negativnog utjecaja na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinosi suženju građanskog prostora u zemlji.
Stručnjaci UN-a za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena i dopuna Kaznenog zakona u entitetu Republika Srpska kojima se ponovo uvodi kriminalizacija klevete i postoji opasnost od negativnog utjecaja na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinosi suženju građanskog prostora u zemlji.
– Bosna i Hercegovina je dala dobar primjer u regiji dekriminalizirajući klevetu prije 20 godina, što se može i treba rješavati samo putem građanskog prava. Rekriminalizacija klevete je veliki korak unazad za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja, ne samo u entitetu Republika Srpska, već u cijeloj zemlji – navodi se u priopćenju kojeg potpisuju Irene Khan, specijalna izvjestiteljica za slobodu mišljenja i izražavanja, Clément Nyaletsossi Voulé, specijalni izvjestitelj za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljica za aktiviste za ljudska prava.
UN-ovi stručnjaci su upozorili da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodni i inkluzivni politički diskurs, pravo na traženje, primanje i davanje informacija te slobodu medija.
Izrazili su zabrinutost da se zakonske odredbe mogu koristiti za ušutkivanje kritičkih glasova, uključujući novinare, aktiviste za ljudska prava i političku opoziciju. Oni su pozvali vlasti u entitetu Republika Srpska da ukinu amandmane i osiguraju poštivanje prava na slobodu izražavanja.
Usvajanje amandmana u suprotnosti je s globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Europu, gdje je nekoliko država članica Europske unije i kandidata za članstvo ukinulo kriminalizaciju klevete ili poduzelo korake prema njenom napuštanju.
Zakonodavno tijelo entiteta Republika Srpska usvojilo je amandmane unatoč mnogim i jasnim pozivima protiv ovog retrogradnog poteza, uključujući novinare, aktere civilnog društva i međunarodne organizacije i mehanizme za ljudska prava. Tako su vlasti u entitetu Republika Srpska odlučile kriminalizirati klevetnički govor izricanjem novčanih kazni do 6.000 KM. (26.07.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)