Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BERLIN – Šefovi vlada šest ekonomija zapadnog Balkana potpisali su danas tri sporazuma o mobilnosti u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište i to o slobodi kretanja s ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju diploma u okviru samita Berlinskog procesa.
Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da je samit Berlinski proces pokazao da postoji spremnost za saradnju zemalja zapadnog Balkana između njih i zemalja Evropske unije. Scholz je naglasio da je ovo način da se ojačaju ekonomije, dodajući da Berlinski proces daje konkretan doprinos unapređenju odnosa te integraciju zajedničkog tržišta koje se može odgovoriti evropskim pravilima.
Čestitao je predstavnicima zemalja zapadnog Balkana jer je postignut dogovor oko ovih važnih sporazuma među kojima je i onaj o slobodi kretanje roba što je važno za građane regiona.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da je važno da s partnerima sa zapadnog Balkana budu što bliže, a jedan od pravaca je proces proširenje što je stavljeno na dnevni red.
“Imamo novu metodologiju proširenja koja treba deblokirati odluke i vratiti kredibilitet ovom procesu”, kazala je Von der Leyen koja je najavila da će Bosna i Hercegovina dobiti status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Izrazila je zadovoljstvo jer ovi sporazumi znače ekonomske integracije, uz to 18 miliona građana moći će da se slobodno kreće te će profesionalci moći raditi gdje žele jer će njihove diplome biti priznate u svim zemljama zapadnog Balkana.
Lideri šest ekonomija zapadnog Balkana danas su usvojili Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji na zapadnom Balkanu i potvrdili posvećenost regiona Zelenoj agendi za zapadni Balkan.
Učesnici samita su naglasili želju za nastavkom Berlinskog procesa kako bi se iskoristio puni potencijal poboljšane i inkluzivne regionalne saradnje i saglasili su se da se naredni samit u okviru Berlinskog procesa 2023. godine održi u Albaniji. (03.11.)
Edtstadler: Evropska unija nije kompletna bez zemalja zapadnog Balkana
SARAJEVO – Savezna ministrica za Evropsku uniju i ustavna pitanja Republike Austrije Karolina Edtstadler boravila je u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini ponovivši stav Austrije koja Evropsku uniju ne vidi potpunom bez zemalja zapadnog Balkana.
Podvukla je da je cijela Austrija vrlo tijesno povezana sa BiH na različitim nivoima – historijski, kulturno, privredno te se njihovim pristupom prema BiH želi ta saradnja produbiti, naročito sada, u vrijeme kada su pred svijetom veliki izazovi u različitim formama.
“Želim reći da Evropska unija nije kompletna bez svih šest zemalja zapadnog Balkana. Isto tako želim reći da nisam zadovoljna tempom kojim se ovaj region, naročito BiH kretala u pravcu evropskih integracija u proteklom vremenu. Utoliko više želimo da se to u predstojećem vremenu promijeni i da integracija ovog regiona nastavi da korača u ispravnom smjeru”, kazala je austrijska ministrica.
Ocijenila je da u BiH naredni period treba iskoristiti da se postigne što više iz preporuka Evropske unije kako bi do kraja godine zaista i dobila kandidatski status za članstvo u EU, izrazivši očekivanja da će se to i desiti.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović s kojim je Edtstadler razgovarala zahvalio je na snažnoj podršci Republike Austrije pri donošenju preporuke Evropske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU.
Naglasio je da za BiH posebno ohrabrenje predstavljaju stavovi austrijskih čelnika, a naročito saveznog kancelara Karla Nehammera, koji podržavaju ubrzani put BiH, a i ostalih zemalja zapadnog Balkana, ka članstvu u EU.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić nakon sastanka s Edtstadler naglasio je da je fokus institucija BiH ispunjavanje uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa.
“Činjenica da sada imamo zvanično proglašene rezultate izbora ubrzava nas u kontekstu formiranja vlasti na svim nivoima u BiH kako bismo ubrzali taj put i došli do kandidatskog statusa koncem ove godine”, zaključio je Brkić. (04.11.)
Ponovno pojačan priliv migranata u BiH, situacija u prihvatnim centrima pod kontrolom
BIHAĆ – Priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu pojačan je u prethodna dva mjeseca, a u četiri prihvatna centra u BiH trenutno je smješteno više od 3.000 osoba, potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić.
Također, prema izvještajima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nekoliko stotina ljudi i dalje boravi u takozvanim improviziranim kampovima i na javnim površinama, naročito u graničnom pojasu sa Republikom Hrvatskom.
„Evidentno je povećanje priliva migranata u septembru i oktobru. U septembru smo imali i više od 200 pojedinačnih ulazaka ilegalnih migranata na dnevnoj bazi, dok je u oktobru taj broj bio ipak manji“, kazao je Feni direktor Ujić.
Dodao je da je oko 90 posto tih ulazaka bilo preko graničnog pojasa s Republikom Srbijom, gdje trenutno boravi između 12.000 i 15.000 migranata. Takva situacija je uvjetovala i povećanje broja korisnika usluga četiri bosanskohercegovačka prihvatna centra gdje je s obzirom na svakodnevnu promjenjivost te situacije, smješteno između 3.000 do 3.500 ljudi.
Najveći broj trenutnih migranata u Bosni i Hercegovini državljani su Afganistana, Burundija i Pakistana. Sporazum o readmisiji s Pakistanom daje određeni rezultat, s obzirom da je prošle godine najviše migranata bilo upravo iz te zemlje.
“Sada su oni treća ili četvrta najbrojnija grupa iza državljana Afganistana i Burundija. Određeni problem predstavlja i to što je Srbija omogućila bezvizni režim za državljane Indije, Šri Lanke i još nekih država. Ti ljudi legalno dođu u Srbiju, a nakon toga svjesno bez dokumenata nastavljaju put prema zemljama zapadne Evrope”, istakao je Ujić.
Pretpostavka je i da najveći broj od nekoliko stotina migranata koji borave u takozvanim improviziranim kampovima i na javnim površinama je upravo na području Velike Kladuše i graničnog pojasa sa Republikom Hrvatskom, dok iz Službe za poslove sa strancima BiH naglašavaju da je situacija u svim prihvatnim centrima pod kontrolom, te da ima dovoljno smještajnih kapaciteta. (05.11.)
UNDP predstavio novu platformu koja pokazuje kako klimatske promjene utiču na budućnost
SARAJEVO – Prema novoj platformi “Human Climate Horizons” koju je pokrenuo Razvojni program Ujedinjenih nacija i Climate Impact Lab (Laboratorija za klimatske uticaje), vidljivo je da će, bez odlučne i hitne akcije, klimatske promjene pogoršati nejednakosti i produbiti jaz u ljudskom razvoju.
Prema novim podacima, klimatske promjene bi u pojedinim dijelovima svijeta mogle biti smrtonosne poput raka. Oblasti koje su već ugrožene će biti najteže pogođene, što će dovesti do porasta nejednakosti u ljudskom razvoju, ukoliko se ne preduzmu hitne klimatske mjere.
Platforma koja je kreirana s ciljem da osnaži ljude i donosioce odluka, pokazuje šta klimatske promjene mogu predstavljati za živote ljudi kroz promjene u mortalitetu, sposobnosti zarađivanja za život i korištenje energije.
Na primjer, u Daki, glavnom gradu Bangladeša, prema scenariju vrlo visokih emisija, dodatni broj smrtnih slučajeva zbog klimatskih promjena do 2100. godine (132 na svakih 100.000 ljudi godišnje) bio bi gotovo dvostruko veći od trenutne godišnje stope smrtnosti od karcinoma u Bangladešu i deset puta veći od broja smrtnih slučajeva u saobraćaju na godišnjem nivou.
Podaci također pokazuju da će klimatske promjene povećati nejednakosti unutar zemalja. Na primjer, u Baranquilli, lučkom gradu na sjeveru Kolumbije, prema scenariju vrlo visokih emisija, dodatna stopa smrtnosti do 2100. godine zbog toplijih temperatura (37 ljudi na svakih 100.000 godišnje) je pet puta veća od sadašnje stope smrtnosti od raka dojke u Kolumbiji. Ovo bi povećalo jaz u stopi smrtnosti zbog klimatskih promjena u poređenju sa glavnim gradom Bogotom.
Nova platforma je besplatno dostupna uoči COP27 i otvara pristup evolutivnom toku istraživanja kako bi pomogla u informiranju akcija za smanjenje nejednakih efekata rastućih globalnih emisija stakleničkih plinova. (05.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)