go to the original language article
Odbijanje Evrope prema predsjedniku SAD-a, Donald Trump, i njegovim zahtjevima da preuzme Grenland imalo je veliki uticaj na to da sada postoji nada za mirno rješenje.
To kaže ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen (M).
Izjava dolazi nakon sastanka ministara vanjskih poslova u četvrtak u Bruxellesu, gdje je Grenland bio dio dnevnog reda.
– Dao sam kratak izvještaj o tome gdje se nalazimo. To je bilo u sigurnoj prostoriji bez mobilnih telefona, kako bi moglo ostati povjerljivo, pa nema smisla da ovdje dijelim detalje, kaže Lars Løkke Rasmussen.
On ipak naglašava da je iskoristio priliku da se zahvali ostalim zemljama EU-a na podršci Danskoj i Grenlandu.
– Prije svega sam iskoristio dan da se zahvalim na velikoj solidarnosti. To je bilo važno.
– Uopće ne sumnjam da, kada smo sada ponovo tamo gdje smo bili prije 15 dana, gdje možemo imati civiliziran proces pregovora s Amerikancima, to je između ostalog zato što je Evropa rekla ne, kaže Løkke.
On takođe ističe da su američki članovi Kongresa jasno odbacili Trumpove ideje o aneksiji Grenlanda.
– Američko poslovno okruženje i berza su takođe reagovali. Mislim da ima mnogo stvari koje su dovele do toga da je američki predsjednik prije nekoliko dana rekao da je ono što je dogovoreno s Rubio i Vance recept po kojem ćemo se ravnati, kaže Løkke.
Time se poziva na ključni sastanak u Washingtonu sredinom januara.
Tamo su se Lars Løkke Rasmussen zajedno s ministarkom za vanjske poslove Grenlanda, Vivian Motzfeldt, sastali s potpredsjednikom SAD-a, J.D. Vance, i američkim državnim sekretarom, Marco Rubio.
Na sastanku su se strane dogovorile da osnuju radnu grupu koja bi trebala ispuniti američke sigurnosne interese i poštovati dansko i grenlandsko ne američkoj aneksiji Grenlanda.
U srijedu je održan prvi sastanak radne grupe na nivou šefova ministarstava sa danske i grenlandske strane.
Preko puta stola sjedili su, prema Løkkeu, predstavnici i iz američkog State Departmenta i iz ureda potpredsjednika.
– To su bili konstruktivni razgovori i dogovoreno je da će se ponovo sastati, kaže Løkke.
On ne želi ulaziti u detalje o tome o čemu se razgovaralo na sastanku, ali naglašava da Danska dijeli sigurnosne zabrinutosti SAD-a u Arktiku, gdje i Rusija i Kina žele veće prisustvo.
Kako bi se pronašlo rješenje, Danska je spremna proširiti sporazum o odbrani sa SAD-om o Grenlandu iz 1951. godine.
– 1951. je prije dosta godina. Dronovi tada nisu postojali, a svemir nije igrao nikakvu ulogu, pa je svijet naravno bio drugačiji.
– Ali sporazum predstavlja snažan pravni okvir i to je naravno ono od čega polazimo, kaže Lars Løkke Rasmussen.
Prema šefici evropske diplomatije, Kaja Kallas, ministri su na sastanku razgovarali o tome kako se može ojačati sigurnost u Arktiku, uključujući i na Grenlandu.
Rasprava je, međutim, povjerljiva i zato ni ona ne želi dijeliti detalje o tome šta je EU konkretno spreman učiniti.