Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Sarajevo (Fena) – Linija za pomoć braniteljima i braniteljkama ljudskih prava, predstavila je izvještaj sa preporukama „(Ne)vidljivost i (re)prezentacija ljudskih prava i njihovih branitelja u medijskom i javnom prostoru u BiH“.
Jedna od aktivnosti projekta, koji finansira Evropska unija, je istraživanje nivoa prisutnosti i načina predstavljanja aktivista i branitelja ljudska prava u medijskom javnom prostoru.
Izvještaj su na konferenciji predstavili Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, Alessandro De Giacomo iz Delegacije EU u BiH i Tea Pokrajčić, koordinatorica Linije za pomoć braniteljima i braniteljkama ljudskih prava pri Helsinškom parlamentu građana Banja Luka.
Kako su kazali, cilj projekta bio je utvrditi agilnost i posvećenost medija izvještavanju o ljudskim pravima i njihovom javnom zagovaranju.
Pri tom, imajući u vidu činjenicu da se novinari pojavljuju u dvostrukoj ulozi: kao izvještači o kršenju ljudskih prava i kao akteri i nositelji vrijednosti ljudskih prava, odnosno njihovi branitelji, često su i sami izloženi prijetnjama, napadima i sigurnosnim rizicima.
Giacomo je podsjetio da su ljudska prava najvažniji dio unutrašnje i vanjske politike Evropske unije. U tom smislu, kako je rekao, zakoni o ljudskim pravima u BiH su prilično dobri, ali glavni problem je njihova provedba, naročito kada se radi o slobodi izražavanja i branitelja ljudskih prava.
Branitelji ljudskih prava, poručio je on, partneri su EU, u tom smislu su prošle godine uspostavljene kontakt tačke za sigurnost novinara u tužilaštvima, ministarstvima unutrašnjih poslova, te da mediji imaju ključnu ulogu u zaštiti branitelja ljudskih prava.
U tom smislu, Tea Pokrajčić je potvrdila nesebičnu pomoć braniteljima ljudskih prava i ne samo njima, koju pruža Helsinški parlament građana Banja Luka.
U okviru izvještaja, urađen je monitoring 30 bh. medija i njihovih sadržaja koji uključuju teme i aktiviste, branitelje iz oblasti ljudskih prava sa fokusom na objektivnost medijskih sadržaja, diverzitet i kvalitet.
– Od sadržaja o ljudskim pravima je tek 4,6 posto u ukupnom medijskom prostoru zbog čega možemo govoriti o suženom prostoru za civilno društvo u našim medijima sa samo 127 sadržaja. Mediji nerijetko ove vijesti i izvještaje preuzimaju jedni od drugih, ili od novinskih agencija, tako da se isti sadržaj, često čak i sa istim naslovom i opremom, fotografije, video i slično, nalazi u različitim medijima – rekla je ona.
Preporuka je da je neophodno poštovanje etičkih standarda kod izvještavanja o braniteljima ljudskih prava i aktivistima, tačne i na činjenicama zasnovane informacije. (06.12)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.