Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija (OFAC) uveo je sankcije jednom dužnosniku s državne razine u BiH i tri dužnosnika Republike Srpske, odnosno predsjedatelju Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevadniću, srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku Vlade RS-a Radovanu Viškoviću te ministru pravde RS-a Milošu Bukejloviću.
Iz ministarstva financija su kazali kako su ovi lideri izravno odgovorni za poticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.
Inače, posebna sjednica NSRS-a sazvana je 27. lipnja na zahtjev Viškovića, Stevandića i Cvijanović, a Bukejlović je uime Vlade RS-a zakon predstavio NSRS-u. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je pod sankcijama SAD-a, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS-om te glavni zagovornik njegovog usvajanja.
Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u lipnju, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. srpnja kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Unatoč postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. srpnja.
SAD je protiv Dodika uveo sankcije 5. siječnja 2022. godine zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog izravne ili neizravne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje. Prethodno je SAD uveo sankcije protiv Dodika 17. srpnja 2017. godine zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Najnovija objava o sankcioniranju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem poticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana. (31.07.)
OHR pozdravio sankcije dužnosnicima iz RS-a
Nakon posljednjih sankcija SAD-a izrečenih političarima iz Republike Srpske, uslijedile su reakcije bosanskohercegovačkih političkih aktera, ali i Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
OHR je pozdravio mjere koje je poduzelo američko Ministarstvo financija u cilju jačanja vladavine prava i zaštite ustavno-pravnog poretka u Bosni i Hercegovini od drskih pokušaja da se ugrozi rad institucija, kao i stabilnost zemlje i do sada postignute reforme.
– Ne bi trebalo biti iznenađujuće da se dužnosnici na državnoj i entitetskoj razini, koji su doprinijeli usvajanju zakona u Narodnoj skupštini RS-a s namjerom da se pokuša ugroziti autoritet Ustavnog suda BiH, suočavaju sa sankcijama budući da su njihovi postupci bili izravno u suprotnosti s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, također pritom narušavajući vladavinu prava u trenutku kada je BiH pružena generacijska šansa da napravi konkretne korake ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji – navode iz OHR-a.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović naglasio je da dosljedno ukazuje na nužnost sankcioniranja političara koji ugrožavaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Kako je dodao, toleriranje antiustavnog djelovanja, kojim čelnici RS-a ugrožavaju teško postignuti mir, može imati nesagledive posljedice, posebno u kontekstu najnovijih geopolitičkih potresa.
– Zato je veoma važno da principijelnu politiku SAD-a, kao i UK, prate i zemlje EU. Uvođenjem opravdanih sankcija Vlade SAD Miloradu Dodiku 2017. i 2022., sankcija Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz 2022., te najnovijih sankcija SAD-a jasno su markirani ključni pojedinci koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum – ističe član Predsjedništva BiH.
Iz Naše stranke su rekli da je Amerika provjereni saveznik cjelovite multietničke BiH te da su sankcije još jedan dokaz toga. Bilo bi dobro, kako su naglasili, da političari iz RS-a sankcije shvate kao ozbiljnu opomenu i da prestanu s antiustavnim aktivnostima i provokacijama. (01.08.)
Dodik neće odustati od svoje politike, nije zabrinut sankcijama
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, reagirajući na stavljanje dužnosnika ovog entiteta na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da SAD nije birao dužnosnike Republike Srpske, pa ih neće ni smjenjivati.
Dodik je uvrštavanje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića, članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i ministra pravde Miloša Bukejlovića na crnu listu SAD ocijenio nepotrebnim.
Naglasio je i da RS neće odustati od svoje politike te da nisu zabrinuti zbog ovih sankcija. (31.7.)
Ustavni sud RS-a odlučivat će o izmjenama Kaznenog zakonika RS-a kojima se kriminalizira kleveta
Ustavni sud Republike Srpske odlučivat će o Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika RS-a kojim se kriminalizira kleveta, nakon što nije postignuta suglasnost na sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine RS-a i Vijeća naroda RS-a za usuglašavanje zakona, propisa i akata.
Sjednica Zajedničke komisije uslijedila je nakon što Vijeće naroda RS nije postiglo suglasnost u pogledu navedenog zakona, odnosno nakon što nije prihvaćen amandman Kluba Bošnjaka na ovaj zakon, koji je ranije usvojila Narodna skupština RS-a.
Predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković je kazao da će vjerojatno ovaj zakon dobiti podršku i na Ustavnom sudu RS-a, budući da je Ustavni sud i do sada u praksi pokazao da provodi aktualnu politiku vladajuće skupštinske većine.
Inače, Narodna skupština Republike Srpske je 20. srpnja usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika RS-a kojim se kriminalizira kleveta. Od kada je Vlada RS-a utvrdila ovakav nacrt zakona, a i nakon što je usvojen u NSRS-u, uslijedile su kritike i negativne reakcije novinara, domaće javnosti, ali i međunarodnih organizacija.
Ujedinjeni narodi u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Ured Vijeća Europe u Sarajevu i Europska unija u BiH su, među ostalima, izrazili zabrinutost zbog kriminaliziranja klevete, navodeći da je sloboda izražavanja osnovno pravo i osnovna europska vrijednost.
Smatraju kako je ovaj korak protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu sa europskim putem Bosne i Hercegovine niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, a posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja. (02.08.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)