go to the original language article
Skoplje – Zabrinjava činjenica što, umjesto da bude pozdravljen kao konstruktivan korak naprijed, Prijedlog-akcioni plan za zaštitu i unapređenje prava pripadnika zajednica predmet je apstraktnih i neosnovanih komentara od strane Bugarske, što ne doprinosi izgradnji povjerenja i dobre volje između dvije države, reagiraju iz Ministarstva za vanjske poslove i vanjsku trgovinu, i naglašavaju da „umjesto neargumentiranih komentara, od našeg susjeda očekujemo evropsko ponašanje, između ostalog i u pogledu potpunog poštovanja i priznavanja makedonskog jezika“.
– Republika Sjeverna Makedonija ostaje dosljedna evropskim pravilima i merit-baziranom pristupu proširenju. Prijedlog-akcioni plan za zaštitu i unapređenje prava pripadnika zajednica izrađen je na makedonskom i engleskom jeziku od domaćih i međunarodnih eksperata, u bliskoj konsultaciji sa Vijećem Evrope i Evropskom komisijom. Dokument sadrži jasno definisane mjere, rokove i nadležne institucije i u potpunosti je usklađen s najvišim evropskim standardima, navodi se u saopštenju makedonskog MNRiND nakon reakcije MIP-a Bugarske na jučerašnju izjavu makedonskog premijera Hristijan Mickoski da „Bugarskoj smeta makedonski jezik u Akcionom planu za manjine“.
Proces izrade Prijedlog-akcionog plana, kako ističu iz MNRiNT, odvijao se u više faza, počevši od 2023. godine, pri čemu je finalna dorada bila intenzivirana u posljednjih šest mjeseci 2025. godine i tokom cijelog procesa bili su aktivno uključeni i redovno konsultovani domaći i međunarodni eksperti iz oblasti međunarodnog prava, ljudskih prava i prava manjina, dok je od strane Vijeća Evrope i Evropske komisije naglašeno da dokument obuhvata sve relevantne evropske i međunarodne standarde.
– Potenciramo da je Republika Sjeverna Makedonija prepoznata kao pozitivan primjer na evropskom nivou u primjeni prava zajednica i tako će nastaviti i u budućnosti. Ostajemo čvrsto posvećeni jednakosti, inkluziji i efikasnoj implementaciji politika u interesu svih naših građana, naglašava se u saopštenju MNRiNT.
Saopštenje slijedi nakon reakcije MIP-a Bugarske na jučerašnju izjavu makedonskog premijera Hristijan Mickoski da zvaničnoj Sofiji smeta makedonski jezik u Akcionom planu za manjine.
U bugarskoj reakciji izražava se zabrinutost zbog, kako se navodi, „najnovijih teza vlasti u Skoplju, koje oštro odstupaju od suštine Evropskog konsenzusa iz 2022. godine“.
– Pitanje – na kojem jeziku treba da bude Plan za prava zajednica koji se očekuje od Sjeverne Makedonije – unutrašnje je za susjednu državu i nije tema bilateralnih odnosa. Dokument će se sprovoditi upravo od njenih institucija prema njenim sopstvenim građanima i logično je da bude na jeziku koji je njima dostupan. Izbor Skoplja da nacrt tog plana predstavi svojim građanima na engleskom jeziku teško je objašnjiv, posebno ako se planira da Plan bude stvarno sproveden, navodi se u saopštenju bugarskog MIP-a. Iz Sofije podsjećaju i da Akcionom planu treba da prethodi upisivanje Bugara u Ustav, čime će, kako ističu, Skoplju biti omogućeno da započne pristupne pregovore.
Premijer Hristijan Mickoski jučer je izjavio da se Bugarska protivi Akcionom planu za manjine zato što je na makedonskom jeziku. Mickoski je rekao da se desilo ono na što je upozoravao partnere u Briselu – „da i najbolji Akcioni plan za manjine da napravimo, on će biti odbijen od Bugarske“.
– Žalim što su još jednom propustili šansu da pokažu da su dobri susjedi. Nijedna zemlja članica nije protiv, nijedna manjina u Makedoniji nije protiv, jer je postojala javna debata. E, problem je bio to što je bio na makedonskom jeziku. Oprostite, ali moj maternji jezik je makedonski, službeni jezik za međunarodnu upotrebu je makedonski, nema drugi. Ako nekome to smeta, ja tu ne mogu pomoći i žalim što je tako, rekao je Mickoski.
Premijer je istakao da je sve bilo urađeno kako je traženo – prihvaćene su sugestije eksperta iz Italije pri izradi Plana i ispunjen je zahtjev iz Brisela „dan unaprijed da se pošalje u Bugarsku kako bi se pokazala dobra volja“.
– Tako smo i uradili, dali smo ga dan unaprijed. E, sada, smetalo im je što je na makedonskom jeziku. Ali, on je službeni jezik prema Ustavu i ja ili ministar ne možemo kršiti Ustav. Ako oni misle da ćemo ga poslati na nekom drugom jeziku, mi nemamo drugi jezik u skladu s Ustavom. To je makedonski jezik. Oni još jednom pokazuju da nema veze manjina ili Bugari u Ustavu. Njihovi zahtjevi imaju mnogo dublje korijene i dublji su problemi i još jednom pokazuju da je njihova namjera sasvim drugačija, izjavio je Mickoski.
Kako je rekao, Vlada sada nema nikakve kontakte s Bugarskom, ali da „stojimo na raspolaganju bilo kada i bilo gdje, u bilo kojoj organizaciji da odemo i da razgovaramo i da predstavimo naše argumente“.
– Sve ćemo prihvatiti, naravno ne unošenje u Ustav, sve primjedbe ćemo prihvatiti, ali ja ne mogu da se odreknem svog maternjeg makedonskog jezika, naglasio je Mickoski. (5. januar 2026)