Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Nepotpuni podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da će u tročlano Predsjedništvo BiH ući Denis Bećirović (SDP), Željko Komšić (DF) i Željka Cvijanović (SNSD).
Iako to tijelo ima vrlo ograničenu ustavnu ulogu, ulazak opozicionog kandidata Bećirovića u Predsjedništvo BiH ujedno je i najveća promjena koju donose ovi izbori. On je uz podršku 11 opozicionih stranaka pobijedio kandidata vladajuće bošnjačke stranke SDA Bakira Izetbegovića. Hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH zadržao je Komšić koji je dobio više glasova od zajedničke kandidatkinje bloka hrvatskih stranaka Borjane Krišto. Na srpsko mjesto, umjesto Milorada Dodika, dolazi njegova blisla suradnica i dosadašnja predsjednica entiteta Republika Srpska, Željka Cvijanović.
Prema preliminarnim rezultatima, Dodik je u tijesnoj utrci pobijedio opozicionu kandidatkinju Jelenu Trivić i u naredne četiri godine bit će predsjednik RS-a. Njegova stranka, SNSD, osvojila je najviše glasova na izborima za državni i entitetski parlament na teritoriju RS-a. S tradicionalnim koalicijskim partnerima vjerovatno će biti u prilici ponovo fomirati vlast u tom entitetu.
U entitetu Federacija BiH najviše glasova, prema preliminarnim i nepotpunim podacima, dobila je SDA, narodnjačka bošnjačka stranka koja je i do sada bila okosnica vlasti na državnoj i federalnoj razini. Dobar rezultat s prethodnih izbora ponovila je i vodeća hrvatska narodnjačka stranka HDZ, ali kako će se formirati izvršna vlast teško je procijeniti, jer je izborni i politički sistem postavljen tako da se uvijek moraju sklapati široke koalicije. Bit će iznenađenje ako se izvršna vlast na svim razinama formira do kraja godine. Obično taj proces traje od četiri do šest mjeseci.
Odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt iskoristio je svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH kojima je otklonio blokade za bržu uspostavu vlasti u ovom entitetu, ali i promijenio broj i način izbora delegata u entitetski Dom naroda. Ta institucija ima ključnu ulogu u formiranju izvršne vlasti, a nametnutim odlukama visokog predstavnika, osigurava se veća nacionalna reprezentativnost, na čemu posebno insistiraju hrvatski predstavnici. Po ocjenama brojnih analitičara u BiH, Schmidt ovom odlukom želi umanjiti nezadovoljstvo hrvatskih političkih predstavnika zbog činjenice da je Željko Komšić, po četvrti put, mimo većinske volje glasača iz tog naroda izabran za člana Predsjedništva BiH koje je rezervirano za Hrvate.
Opći izbori u BiH, na koje je izašlo oko 50 posto birača, protekli su mirno i bez ozbiljnijih incidenata. (03.10.)
Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.