Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Nakon oktobarskih općih izbora, Bosna i Hercegovina dobila je novu državnu vladu – Vijeće ministara. Od 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji imenuje vladu, 23 poslanika su glasala “za”. Četrnaesti je to saziv državne vlade od rata naovamo iako tek od 2002. godine teče njihov četverogodišnji mandat.
BiH će ovaj put imati prvu ženu na čelu izvršne vlasti i tu dužnost obavljat će Borjana Krišto (HDZ) BiH. Državnu vladu činit će: ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP), ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija (SNSD), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD), ministar pravde Davor Bunoza (HDZ), ministar komunikacija i prometa Edin Forto (NS), ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak (HDZ), ministar sigurnosti Nenad Nešić (DNS), ministar odbrane Zukan Helez (SDP) i ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić (BH Zeleni).
Tokom diskusije o predloženom sazivu novog Vijeća ministara oj odluci, poslanici uglavnom opozicionih stranaka, kritizirali su predloženi sastav, iznoseći niz zamjerki, a neki od poslanika tvrdili su da imenovani ministri nemaju namjeru raditi u interesu BiH, kao i da nemaju kompetencije za resore na koje su izabrani.
Krišto je kazala da novi saziv Vijeća ministara mora opravdati kandidatski status BiH za članstvo u Evropskoj uniji te da nužno moraju krenuti u reforme, izražavajući zadovoljstvo što je Vijeće ministara formirano u rekordnom roku. Insistirat će, kazala je, na saradnji izvršne i zakonodavne vlasti, jer nema napretka bez sinergije ove dvije vlasti.
Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila je imenovanje državne vlade, navodeći da je to ključni korak prema provođenju prijeko potrebnih reformi i napretka na putu ka Evropskoj uniji koji građani BiH očekuju. Imenovanje novog vijeća ministara BiH pozdravila je i ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. (25.01.)
Schmidt se sastao s članovima Odbora za vanjske poslove EP-a
BRISEL – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt sastao se danas sa članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta u Briselu, ali sastanak je bio zatvoren za javnost. Po njegovom okončanju izdato je tek saopćenje za medije bez detalja razgovora.
Schmidt je podijelio informacije o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH sa Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta, rečeno je u saopćenju, naglašavajući da BiH mora iskoristiti historijsku priliku nakon što joj je odobren kandidacijski status za članstvo u Evropskoj uniji.
Tokom boravka u Briselu, Schmidt se između ostalih sastao i sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem, bivšim visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom i izvjestiteljom EP-a za BiH Paulom Rangelom, s kojima je razgovarao o situaciji u BiH i europskom putu BiH.
Schmidtovo učešće na sjednici Odbora je najavljeno ranije, a prethodno je grupa europarlamentaraca tražila da se visoki predstavnik sasluša pred ovim tijelom, u vezi s nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH na izbornu noć, 2. oktobra. Iako je bilo potvrđeno, saslušanje je odgođeno nekoliko puta. (24.01.)
Strömquist: Većina od 14 ključnih prioriteta može biti brzo ispunjena
SARAJEVO – Švedska je preuzela predsjedavanje Vijećem Evropske unije u vrijeme historijskih izazova, što znači da brojne od prioriteta na kojima će raditi nisu postavili sami, nego realnost koja nas okružuje, kazala je ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist govoreći u intervjuu za Fenu povodom šestomjesečnog švedskog predsjedavanja Vijećem EU.
Na početku razgovora kazala je da je od početka bilo jasno da će kontinuirana podrška EU Ukrajini odrediti švedsko predsjedavanje. Nije riječ samo o moralnoj obavezi nego o preduvjetu za dugoročni mir u Evropi jer će ishod ovog rata odrediti budućnost Evrope. Stoga će se predsjedavanje Švedske fokusirati na četiri prioriteta: sigurnost i jedinstvo, konkurentnost, zelena i energetska tranzicija te demokratske vrijednosti i vladavina prava.
Na pitanje šta će biti politika Švedske prema regiji zapadnog Balkana i posebno Bosni i Hercegovini nakon što je dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU, ambasadorica je kazala da će Švedska raditi na jedinstvu EU te dati svoj doprinos aktivnom procesu integracije zapadnog Balkana u EU, kao i nastaviti da kontinuirano podržava te zemlje u procesima implementacije reformi.
“Bili smo svjedoci nekoliko pozitivnih momenata u regionu u posljednje vrijeme sa otvaranjem pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ali najteži posao moraju obaviti vlasti u regionu”, mišljenja je ambasadorica.
Navela je da ne postoje prečice te da će integracija zavisti o individualnom napretku svake zemlje. U slučaju Bosne i Hercegovine, to znači da značajan napredak mora biti ostvaren na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta prije nego što pregovori mogu uopće početi, podvukla je.
Kada je u pitanju BiH, Strömquist smatra da je dodjelom kandidatskog statusa Evropska unija dala jasan signal da je “lopta sada na vašoj strani terena”, a ova godina ima potencijal da bude godina u kojoj će konačno doći do pozitivnih promjena. (24.01.)
Bosni i Hercegovini potrebna sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema
SARAJEVO/MOSTAR – Oblast obrazovanja u vrhu je prioriteta svake zemlje koja strateški promišlja budućnost i želi vlastiti prosperitet. U velikom broju dokumenata Evropske unije (EU) obrazovanje je navedeno kao ključni preduvjet za sveukupni socijalno-ekonomski razvoj.
Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje za trendovima koji karakteriziraju obrazovne sisteme razvijenih zemalja, a Međunarodni dan obrazovanja, koji se obilježava 24. januara, prilika je za sagledavanje stanja na tom planu, ali i značaja, uloge i misije koje obrazovanje ima u savremenom svijetu.
Da vlasti u Bosni i Hercegovini obrazovanju ne pridaju značaj koji mu objektivno pripada, upozorava Lamija Tanović, profesorica emeritus i sudionica brojnih projekata u toj oblasti, istaknuvši kako obrazovanje, koje opterećuju brojni i različiti problemi, nikada nije bilo u vrhu prioriteta.
“Mi imamo najmanje 12, a moguće i 14 obrazovnih vlasti, koje kreiraju svoje obrazovne politike”, potcrtava Tanović, ocijenivši kako se radi o velikom problemu koji opterećuje stanje u obrazovnom sektoru uopće.
Istovremeno, pitanja u vezi sa sistemom obrazovanja u Bosni i Hercegovini elaborirao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra, koji je Feni kazao kako nijedna dosadašnja bh. vlada, obrazovanje nije tretirala kao razvojno društveno pitanje, nego kao, prevashodno, budžetski trošak.
“Stoga je sistem obrazovanja u fazi velike stagnacije, od predškolskog do univerzitetskog”, kategoričan je Filandra, istaknuvši kako su nedovoljna materijalna ulaganja, a prije svega, u naučno-istraživački rad.
Voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina Marko-Antonio Brkić posebno se osvrnuo na to da su u posljednja dva ili tri mjeseca Republika Hrvatska i Republika Slovenija obustavile redovitu proceduru priznavanja diploma koje se stječu na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini.
“Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Nadam se da će institucije u BiH, uz razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspjeti naći rješenje. Ako je problem, a očito jeste, osiguranje kvalitete u sistemu visokog obrazovanja u BiH, onda trebamo staviti obrazovanje na prvo mjesto”, smatra Brkić.
Izrazio je bojazan da se time upozoravaju nadležni iz BiH da sistem visokog obrazovanja nije dovoljno kvalitetan da bi bio prepoznat na međunarodnom planu.
Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. januara u skladu s Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, usvojene na inicijativu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Međunarodni dan obrazovanja prilika je za podsjećanje na ulogu koju obrazovanje ima za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka. (24.01.)
Partizansko spomen-groblje u Mostaru među 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi
MOSTAR – Partizansko spomen-groblje u Mostaru ušlo je u uži izbor među 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi. Popis od 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi objavili su Europa Nostra – evropski glas civilnog društva posvećenog kulturnoj i prirodnoj baštini i Institut Evropske investicione banke.
Pored Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, na popisu su se još našli Željeznička stanica Kortrijk u Belgiji, Posjed i Kraljevski muzej Mariemont, Morlanwelz u Belgiji, Tvrđava Tchakvinji, Zugdidi u Gruziji, Kompleks kuća časnih sestara, bivše moravsko naselje u Kleinwelki u Njemačkoj, zatim Vila (“Konaki”) Gidasa, Aleksandrija u Grčkoj, Muzej Herman Ottó, Miskolc u Mađarskoj, Memento Park, Budimpešta u Mađarskoj, Kulturni pejzaž Paštrovske gore u Crnoj Gori, Kulturni pejzaž Svetog Stefana, Paštrovići u Crnoj Gori te Bistričke vodenice, Petrovac na Mlavi u Srbiji.
Odabir je izvršen na osnovu izuzetnog značaja baštine i kulturne vrijednosti svakog od ovih lokaliteta, kao i na osnovu ozbiljne opasnosti s kojom se oni danas suočavaju. Uži izbor 11 ugroženih lokaliteta kulturne baštine napravilo je međunarodno Savjetodavno vijeće koje se sastoji od stručnjaka iz domena povijesti, arheologije, arhitekture, konzervacije, analize projekata i financija.
Konačna lista sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi za 2023. godinu bit će objavljena u aprilu. (25.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)