go to the original language article
Evropska unija mora hitno da se pripremi za mogućnost velikog rata s Rusijom, navodi se u strateškom dokumentu koji je Evropska komisija objavila u srijedu.
Tzv. Bijela knjiga sugeriše da ukoliko Rusija postigne svoje ciljeve u Ukrajini, mogla bi dalje proširiti svoje teritorijalne ambicije, pri čemu je 2030. godinu navedena kao mogući vremenski okvir.
Evropa mora biti spremna za rat ako ga želi izbjeći, navodi se u tekstu.
Nova strategija dijelom je odgovor na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje ukazuju na to da Sjedinjene Države možda više neće biti bezuslovno dostupne kao garant mira u Evropi.
“Sigurnosna arhitektura na koju smo se oslanjali više se ne može uzimati zdravo za gotovo,” rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, naglašavajući potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu i ulaganjima u evropske obrambene industrijske kapacitete.
Komisija je istakla sedam područja u kojima postojeće vojne nedostatke treba zatvoriti kao prioritet. U to spadaju zračna obrana i raketni odbrambeni sistemi, dronovi i elektronsko ratovanje.
Komisija predviđa da bi države EU trebale tijesno sarađivati u kupovini i zajednički naručivati najmanje 40% potrebne robe, kako bi prevazišle zavisnosti i efikasno nabavile velike količine potrošnih materijala poput municije, raketa i dronova.
Prema dokumentu, udruživanje potražnje također smanjuje troškove, šalje jasne signale potražnje prema industriji oružja i omogućava glatku saradnju među nacionalnim oružanim snagama.
Komisija je već najavila da će oko 800 milijardi eura biti mobilisano za projekte ponovnog naoružavanja – ovo uključuje novi fond od 150 milijardi eura uparen s privremenim izuzećem određenih obrambenih investicija od strogih ograničenja duga i deficita unutar bloka.
Komisija također planira opustiti regulative i zahtjeve za industriju oružja, s ciljem pružanja još snažnije vojne podrške Ukrajini, koja je pod napadom Rusije.
EU zadržava neodređenu formulaciju oko zavisnosti od SAD-a
Nacrt upozorava na zavisnost od SAD-a, ali je formulacija neodređenija nego što su zamislili šefica vanjske politike EU Kaja Kallas i komesar za obranu Andrius Kubilius.
Izričite stavke o SAD-u koje su bile dio starog nacrta dokumenta uklonjene su nakon intervencije kabineta von der Leyen.
One su uključivale upozorenja da bi SAD mogao ograničiti ili zabraniti korištenje ključnih komponenti za vojnu operativnu sposobnost, vjerovatno pod uticajem nedavnih iskustava u Ukrajini, gdje je Trumpova administracija daljinski ograničila korištenje američkih sistema naoružanja nakon katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Postoji zabrinutost da bi SAD mogao učiniti isto NATO partnerima u slučaju neslaganja ili sukoba te da bi se mogao povući vojno iz Evrope ako američke kompanije za oružje budu dobivale manje narudžbi iz EU u budućnosti.
Uklanjanje tih stavki kritikovao je Evropski parlament.
Njemica iz stranke Zelenih Hannah Neumann rekla je da Bijela knjiga o evropskoj obrani ima smisla samo ako prepoznaje realnost, uključujući iskreno preispitivanje transatlantskih odnosa. (19. mart)