bg flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by BTA.

SOFIJA – Bugarski parlament usvojio je u prvom i drugom čitanju na jednoj sjednici Prijedlog zakona o ratifikaciji Sporazuma o doprinosu između Republike Bugarske i Evropske investicione banke (EIB) u vezi sa Fondom „EU za Ukrajinu“.

Konačno, na drugom čitanju, sporazum je podržalo 108 narodnih poslanika, dok je 57 bilo „protiv“. Nije bilo suzdržanih.

Učešće Bugarske u Fondu „EU za Ukrajinu“ s doprinosom u obliku garancije u iznosu od 10 miliona eura odobreno je od strane Vijeća ministara 11. oktobra 2023. godine, navedeno je u izvještaju budžetske komisije. Izdavanje državne garancije u vezi s učešćem Bugarske u Fondu putem zaključivanja dva sporazuma s EIB-om predviđeno je u članu 73, tačka 2 Zakona o državnom budžetu Republike Bugarske za 2025. godinu.

Fond je dio inicijative EIB-a „EU za Ukrajinu“ i ima za cilj da omogući državama članicama Evropske unije, Evropskoj komisiji i drugim zemljama i donatorima da svojim doprinosom podrže obnovu Ukrajine. Doprinos je dobrovoljan i može biti u obliku novčane uplate, garancije ili kombinacije oba oblika.

Sredstva se koriste za garantovanje operacija EIB-a sopstvenim sredstvima u Ukrajini, kao i za dodjelu investicionih grantova i subvencija kamatnih stopa, navodi se u izvještaju budžetske komisije. U okviru Fonda finansiraju se i projekti u javnom i u privatnom sektoru, s glavnim fokusom na opštinsku infrastrukturu.

Doprinos donatora uređuje se Sporazumom o doprinosu, zaključenim između odgovarajuće države i EIB-a. U njemu se određuju iznos, vrsta (novčana uplata ili garancija), dozvoljene operacije i dr. U vezi s doprinosima u obliku garancije, zajedno sa Sporazumima o doprinosu zaključuje se i Garancijski sporazum. Pri aktiviranju garancije, svi gubici po operacijama EIB-a pokrivaju se kolektivno od strane svih država garanata učesnica, proporcionalno njihovom udjelu u Fondu.

Do sada su sporazume o doprinosu potpisale 16 država iz EU – Belgija, Italija, Kipar, Danska, Estonija, Francuska, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Finska, Hrvatska, Španija, Poljska, Slovačka i Irska, pri čemu su četiri od njih potpisale garancijske sporazume. Ukupan iznos učešća svih iznosi 410,3 miliona eura.

Krajem prošle sedmice lideri EU postigli su sporazum o odobravanju beskamatnog zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, umjesto korištenja zamrznute ruske imovine.

“Danas smo odobrili odluku da pružimo 90 milijardi eura Ukrajini”, izjavio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta na konferenciji za novinare nakon višesatnih pregovora između evropskih lidera u Briselu. “Kao hitno pitanje, odobrićemo zajam garantovan budžetom EU”, istakao je Košta.

Zajam za Ukrajinu biće podignut samo od država u EU koje žele da učestvuju, precizirala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare nakon završetka posljednje ovogodišnje sjednice evropskih lidera u Briselu. Ona je navela da će zajam od 90 milijardi eura biti uzet s međunarodnih tržišta po proceduri EU za tzv. pojačanu saradnju, u kojoj učestvuju države koje su izrazile želju, uz mogućnost da se ostale pridruže ako i kada to požele. Naš jasan cilj je postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini, rekla je Fon der Lajen. (19. decembar)