Portugal bilježi najveći postotak energetskog siromaštva u EU – izvještaj

Portugal je, u 2023. godini, bio država članica Evropske unije (EU) s najvišim postotkom energetske siromaštva, od 20,8%, i na istoj razini kao Španija, saopšteno je danas iz Evropske komisije, tražeći veću zaštitu za ranjive potrošače.

Podaci su uključeni u izvještaj o stanju Unije energije, objavljen danas od strane Evropske komisije u Briselu, u kojem se navodi da su najviši postotci ljudi koji nisu u stanju adekvatno zagrijati svoje domove zabilježeni prošle godine u Portugalu i Španiji, obje zemlje sa 20,8%, nakon kojih slijede Bugarska (20,7%) i Litvanija (20,0%).

S druge strane, Luksemburg (2,1%), Finska (2,6%), Slovenija (3,6%) i Austrija (3,9%) zabilježili su najniže postotke kada je u pitanju energetsko siromaštvo, napominje institucija, naglašavajući da je, u sklopu 27 država članica, prosječno 10,6% stanovništva EU nije u stanju adekvatno zagrijati svoje domove.

U poređenju sa 2022. godinom, ovaj postotak je porastao za 1,3 postotna boda, u kontekstu energetske krize i inflacije.

Ističući da se situacija energetskog siromaštva razlikuje “među zemljama EU-a koje promovišu mjere za zaštitu porodica”, Evropska komisija naglašava da države članice “mogu djelovati kako bi osigurale pristup osnovnim uslugama i zaštitile ranjive potrošače od prekomjernih troškova, direktno se boreći protiv energetskog siromaštva”.

Osim toga, navodi izvršna komisija, “novo zakonodavstvo o tržištu energije bolje će zaštititi ranjive domaćinstva i one pogođene energetskim siromaštvom od isključenja”.

“U slučaju krize cijena prirodnog gasa, hitne mjere na nivou EU mogu pomoći u zaštiti potrošača kroz intervencije u maksimalnim cijenama maloprodajne cijene”, također se navodi.

Jedna od inicijativa primijenjenih u sklopu novog zakonodavstva za tržište energije bila je uspostava, od ove godine, Socijalnog fonda za klimu, koji treba mobilizirati najmanje 86,7 milijardi eura prihoda od EU sheme trgovanja emisijama za period 2026-2032, uključujući sufinansiranje od 25% zemalja kako bi se doprinijelo društveno pravednoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti.

Predviđeno je da fond finansira mjere i ulaganja koja države članice usvoje u svojim socijalnim planovima za klimu do juna 2025. godine, s ciljem pomaganja u kompenziranju očekivanog povećanja računa za energiju uslijed uvođenja cijena ugljika za grijanje i prijevoz.

Još u skladu s izvještajem o stanju Unije energije, u prvoj polovini 2024. godine, polovina proizvodnje električne energije u zajednici dolazila je iz obnovljivih izvora.

Što se tiče gasa, kada EU pokušava postići nezavisnost od ruskog snabdijevanja zbog ruske invazije na Ukrajinu, udio ruskog gasa u uvozu EU smanjen je sa 45% u 2021. na 18% u junu 2024.

EU je također postavila ciljeve za smanjenje potražnje za gasom, što je omogućilo smanjenje potrošnje za 138 milijardi kubnih metara između avgusta 2022. i maja 2024.

EU je postigla, 19. avgusta prošle godine, svoj cilj zimskog skladištenja gasa od 90%, mnogo prije predviđenog roka od 01. novembra.