go to the original language article
“`html
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda pozvao je u četvrtak u Briselu partnere iz Evropske unije da što prije usvoje paket pomoći vrijedan 20 milijardi eura za Ukrajinu. Prema njegovom mišljenju, Unija bi trebala također predložiti okvirni datum pridruživanja Ukrajine zajednici.
Dodao je da polaže velika očekivanja u prijedlog nuklearnog odvraćanja koji je izneo predsjednik Francuske Emmanuel Macron.
“Njihov nuklearni kišobran mogao bi poslužiti kao zaista jako ozbiljna sredstva odvraćanja prema Rusiji i vrlo je važno iskoristiti svaku priliku za povećanje naše otpornosti, posebno na istočnom krilu, koje je predmet različitih vrsta napada” – naglasio je.
Inicijativu podrške Ukrajini, čije usvajanje Nauseda je pozvao, predložila je šefica diplomatije EU Kaja Kallas. Njeno usvajanje ipak još nije odlučeno, za razliku od plana naoružavanja Evrope koju predvodi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja najavljuje mobilizaciju čak do 800 milijardi eura za obrambene troškove.
Podrška za Ukrajinu o kojoj je govorio predsjednik Litvanije trebala bi stići u Ukrajinu do kraja ove godine. Novac bi trebao dolaziti, između ostalog, iz doprinosa zemalja članica, proporcionalno veličini njihovog nacionalnog dohotka. Cilj je zadovoljiti najhitnije kratkoročne potrebe Ukrajine.
“Smijete se, ali mislim da je to vrlo ozbiljno” – rekao je novinarima Nauseda. “Obvezali smo se da ćemo podržavati Ukrajinu iznosom od 0,25% našeg BDP-a svake godine. Izračunali smo da bismo, ako bi druge zemlje preuzele obvezu uplaćivanja iste svote, mogli dobiti 43 milijarde eura” – rekao je.
“Za mene je također važno politički podržati Ukrajinu, stoga sam predložio postavljanje okvirnog datuma članstva Ukrajine u EU” – rekao je Nauseda. Prema njegovoj oceni to bi trebala biti 1. januar 2030. godine. Kako je istakao, ne bi bilo pravno obvezujuće, ali bi predstavljalo snažan signal podrške EU Ukrajini.
Na pitanje o mogućem mađarskom vetu na odluke sa samita, odgovorio je: “vidjet ćemo”. “Ali moramo donositi odluke, bez obzira na to, da li se jedna ili dvije zemlje svaki put ne slažu s tim” – rekao je. “Inače će nas povijest osuditi, a cijena ne donošenja tih odluka bit će vrlo visoka” – naglasio je predsjednik Litvanije. Prema njegovoj ocjeni, nesposobnost donošenja ključnih odluka trajala je predugo.
“`