Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Premijer Republike Slovenije Robert Golob boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini gdje je s brojnim bh. dužnosnicima razgovarao o tome kako pomoći Bosni i Hercegovini na evropskom putu nakon važne geostrateške odluke Evropskog vijeća o dodjeli statusa kandidata BiH.

Goloba je dočekala uz svečane vojne počasti, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Na sastanku su naglasili prijateljske odnose dvije zemlje te je razgovarano o situaciji na zapadnom Balkanu, te uticaj rata u Ukrajini na ovu regiju. Nakon sastanka najavljeno je potpisivanje sporazuma o saradnji i pružanju tehničke i stručne pomoći Bosni i Hercegovini od Republike Slovenije za evropski i euroatlantski put.

“U BiH trebamo obratiti pažnju da radimo unutrašnjem političkom dijalogu. Naša obveza je napraviti ograničene promjene Ustava BiH i cjelokupnu reformu izbornog zakonodavstva na principima ustavne jednakopravnosti”, kazala je Krišto.

Time bi se napravile pretpostavke da se otklone pitanja koja opterećuju Bosnu i Hercegovinu pa i njen evropski put te bi se snažnije mogao nastaviti rad sa socioekonomskim reformama koje su bitne i interes svih građana i uvjet su za pristupanje EU.

Golob je poručio da se promijenila atmosfera u Briselu i da je ovo historijska šansa BiH. Prethodnih 20 godina, proces proširenja je zaustavljan tehničko-administrativnim pitanjima, ali to je sada postalo političko pitanje i ovaj historijski trenutak treba iskoristiti za napredak BiH na tom putu.

Osim sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, Golob se susreo i sa članovima Predsjedništva BiH kao i članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, premijer Republike Slovenije Robert Golob, član Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. (Foto: FENA/Hazim Aljović)

Na sastancima je konstatirano da je dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo važna prekretnica na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, te da to predstavlja pozitivan signal i jasnu poruku da je budućnost BiH u Evropskoj uniji. (13.03.)

EU putem Energetskog paketa podrške pripremila 70 miliona eura za BiH

šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler (Foto: FENA/Branka Soldo)

MOSTAR – Energetska efikasnost je tema koja dominira u Evropskoj uniji i cijelom svijetu, jer EU želi nadići korištenje uglja i karbonskih goriva do 2050. godine, a Bosna i Hercegovina kao zemlja koja pretendira članstvu u Uniji treba se tome pridružiti, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Dodao je da je EU putem Energetskog paketa podrške pripremila 70 miliona eura Bosni i Hercegovini, od čega će jedna trećina biti distribuirana kao podrška EU-a mikro, malim i srednjim kompanijama i kućanstvima za poboljšanje energetske učinkovitosti.

“Oko 50 miliona eura će biti dostupno već krajem ovoga i početkom sljedećeg mjeseca kao pomoć najugroženijim porodicama koje se suočavaju s visokim cijenama, a preostali 20 miliona će se potrošiti za mikro, mala i srednja poduzeća i domaćinstva za poboljšanje energetske efikasnosti”, istaknuo je Sattler.

Kako je precizirao, 4.000 zgrada će imat priliku da budu obnovljene putem ovoga programa, ali i 400 mikro, malih i srednjih poduzeća će dobiti pomoć kako bi svoja poduzeća mogli dovesti u bolju energetsku efikasnost. (15.03.)

SAD uvele sankcije za tri osobe iz BiH

zgrada Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu (Foto: FENA)

WASHINGTON – Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken potvrdio je da su SAD uvele sankcije za još tri osobe iz Bosne i Hercegovine koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedopuštenih droga.

Ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) stavio je danas na crnu listu donedavnog direktora Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP) Dragana Stankovića i Edina Gačanina jednog je od najvećih svjetskih trgovaca drogom.

OFAC je Mehmedagića stavio na crnu listu za saučesništvo, direktno ili indirektno učešće u korupciji kao što je pronevjera javne imovine, izvlaštenje privatne imovine za ličnu korist ili u političke svrhe ili podmićivanje.

Stanković je na crnoj listi zbog odgovornosti za, saučesništva, te direktnog ili indirektnog učešća u djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Gačanin zbog učešća ili pokušaja učešća u aktivnostima ili transakcijama koje značajno doprinose širenju međunarodne trgovine nezakonitim narkoticima ili sredstvima za njihovu proizvodnju.

Ovakva odluka naglašava spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji podrivaju demokratske institucije i promoviraju planove za političku i ličnu korist, nauštrb mira, stabilnosti i napredak u zemljama zapadnog Balkana, rečeno je.

“Tri osobe koje su danas označene predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i težnjama onih koji traže demokratsko upravljanje na zapadnom Balkanu”, kazao je podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson.

Najavio je da će Sjedinjene Države nastaviti ciljati one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Daytonskog mirovnog sporazuma. (15.03.)

Stanovnici BiH slabo informirani o pravima potrošača, državni zakon zastario

(Foto: FENA/Ilustracija)

MOSTAR – Od dana kupovine nekog proizvoda počinje teći zakonski rok od 24 mjeseca tokom kojeg potrošači u Bosni i Hercegovini mogu izvršiti reklamaciju kupljene robe. To je samo jedno od prava potrošača u BiH s kojima većina stanovnika nije upoznata, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić.

U razgovoru za Fenu u povodu Svjetskog dana prava potrošača, Marić je istaknula kako unatoč tome što udruženja potrošača i mediji u brojnim emisijama, na portalima i na društvenim mrežama govore o problemima i pravima potrošača, stanovnici BiH slabo su informirani i mnogi od njih ne znaju ništa o svojim pravima.

Marić ističe kako je državni zakon odavno zastario i ne ide u korak s direktivama Evropske unije, a za sada nema nikakvih naznaka da se radi na novom zakonskom rješenju.

“Građani koji žive u Federaciji BiH uskraćeni su za mnoga prava koja građani u Republici Srpskoj imaju jer se radi o neujednačenim potrošačkim pravima za građane na istom ekonomskom prostoru”, pojasnila je Marić.

Jedno od najčešćih primjedbi kupaca su različite cijene istaknute na policama trgovina i cijene na kasi prilikom plaćanja, a česte su pritužbe i na javan komunalna poduzeća i cijene usluga koje pružaju.

Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1983. godine na datum 15. marta. Cilj obilježavanja je podići globalnu svijest o pravima potrošača, a ujedno se na taj dan svake godine upozorava na specifičan problem. Ove godine tema u fokusu je čista energija. (15.03.)

EU je budućnost Balkana, ali nemoguće je sve probleme riješiti odjednom

član Narodne skupštine Republike Francuske za stanovnike Francuske u inozemstvu Frédéric Petit FENA (Foto: FENA/Harun Muminović)

SARAJEVO – Član Narodne skupštine Republike Francuske za stanovnike Francuske u inozemstvu Frédéric Petit smatra da ne treba očekivati da se svi problemi na Balkanu pa i u Bosni i Hercegovini riješe odjednom, ali vjeruje da će evropska ideja doći u Bosnu i Hercegovinu.

Petit boravi u službenoj posjeti BiH, a u cilju sagledavanja cjelokupne situacije izrazio je želju da posjeti i Federalnu novinsku agenciju (FENA) kao vodeću agenciju u BiH. On je parlamentarac kojeg su birali Francuzi koji žive izvan svoje domovine uključujući i one koji žive u zemljama zapadnog Balkana i stoga nastoji zastupati upravo njihove interese.

U razgovoru za Fenu je naglasio da je Evropska unija budućnost Balkana, ali vjeruje da je model EU, model pomirenja i upravljanja sukobima, model koji treba da se razvija i živi. Petit ističe da već nekoliko godina nastoji napraviti projekat koji bi bio mreža u kojoj bi parlamentarci, analitičari, predstavnici civilnog sektora na Balkanu radili zajednički u cilju ostvarenja društvenog napretka.

“Nastojim raditi sa 11 balkanskih zemalja, ne samo ovih šest koje još nisu članice Evropske unije. To činimo uz pomoć Francuza, Nijemaca, Poljaka i Talijana kako bismo mi kao parlamentarci i civilno društvo i predstavnici građana razvili projekat koji bi predstavio zajedničku viziju”, dodao je Petit.

To je i jedan od razloga njegove posjete, a Petit naglašava da nije moguće očekivati da će se svi problemi riješiti odjednom, ali smatra da će evropska ideja doći u Bosnu i Hercegovinu. (14.03.)

Banjalučki novinari u znak protesta poslanicima ostavili polomljene olovke

(Foto: FENA/Harun Muminović)

BANJA LUKA – Grupa novinara okupila se ispred zgrade Narodne skupštine Republike Srpske i poručila da će objaviti imena i prezimena svih narodnih entitetskih poslanika koji budu glasali za izmjena Krivičnog zakona RS kojima se planira u krivično zakonodavstvo uvesti kleveta.

Poslanici bi trebali razmatrati Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete, za šta su propisane novčane kazne do čak 120.000 KM kojeg predlaže Vlada RS.

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić kazao je da su novinari u znak protesta polomili olovke te ih ostavili poslanicima kako bi se, kaže, sami nastavili baviti novinarstvom, jer bi usvajanje tako represivnog zakona ugasilo novinarstvo.

“Pozivamo poslanike da glasaju po savjesti, a ne stranačkoj pripadnosti. Čak je i entitetski premijer Radovan Višković priznao da je ovaj zakon loš, ali da je ipak upućen u javnu raspravu”, istakao je Vukelić.

Vladajuća koalicija u RS je pozvala novinare da se uključe u javnu raspravu o ovom zakonu, ali su novinari poručili da je javna rasprava besmislena ako kriminalizacija klevete i uvrede ostane u tekstu.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler uputio je pismo najužem rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske, pozivajući ih da povuku taj dokument, kao i specijalni izvjestitelji Ujedinjenih nacija za slobodu mišljenja problematizirajući novouvedene članove u to zakonsko rješenje.

Ujedinjene nacije podsjetile su da je BiH bila prva zemlja u regionu koja je ukinula kriminalizaciju klevete 1999. godine, pokazujući da prepozna važnost slobode izražavanja u skladu sa međunarodnim i evropskim vrijednostima. (14.03.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)