go to the original language article
Brisel (ANSA) – Grčka preuzima predsjedavanje Eurogrupom, koordinacijom ministara finansija eurozone. Za Atinu, imenovanje Kyriakos Pierrakakis ima okus istorijskog povratka: zemlja koja je bila epicentar krize javnog duga i memoranduma koje je nametnula Trojka danas se nalazi za kormilom tijela koje je tada određivalo svaku fazu njenog oporavka. Prava zamjena uloga.
Tim prije što Eurogrupa određuje smjernice budžetskih politika zemalja eurozone, a predsjednik po funkciji predvodi i Odbor guvernera Evropskog mehanizma za stabilnost (EMS), bivšeg fonda za spašavanje država, osmišljenog upravo neposredno nakon grčke krize.
Izbor je stigao na kraju utrke koja je ostala otvorena do posljednjeg trenutka s Belgijancem Vincent Van Peteghem, koji je uoči glasanja važio za favorita, a možda je bio kažnjen zbog otpora Belgije zajmu za Reparaciju za Ukrajinu. Prekretnicu u nadmetanju mogla je donijeti najava njemačkog ministra Lars Klingbeil, koji je prije sastanka izjavio da podržava grčkog kandidata.
Kada su se brojevi već ocrtali, povlačenje protivkandidata radi postizanja jednoglasnosti slijedilo je neformalnu praksu Eurogrupe. Imenovanje Pierrakakisa politički je čin snažne simboličke vrijednosti: Grčka će voditi tijelo koje je prije četrnaest godina bilo žarišna tačka tenzija povezanih s pregovorima s Komisijom, ECB-om i MMF-om.
Bile su to godine planova „suza i krvi“, rezova, nametnutih reformi i rasprava koje su duboko obilježile grčko društvo. Danas je slika drugačija. Od 2018. Atina je izvan programa pomoći, povratila je povjerenje tržišta, ponovo uspostavila rast i investicije i smanjila dug brže od mnogih evropskih partnera.
Preokret je prošao i kroz digitalizaciju države, kojom je upravo Pierrakakis upravljao kao ministar inovacija. Profil novog predsjednika, 42-godišnjaka iz Nove demokratije, EPP, odražava ovu transformaciju: informatičar, s dva mastera između Harvarda i MIT-a, uključen u tehničke uloge u prvim pregovorima s povjeriocima, vratio se u politiku 2019. s ciljem modernizacije državnog aparata.
Njegov dolazak na čelo Eurogrupe prekida tradiciju koja je, od Junckera do Dijsselbloema, od Centena do Donohoea, na predsjedničkoj funkciji uvijek imala ministre zemalja sjeverne ili zapadne Evrope (11. decembar).