go to the original language article
Praha – Negativni utjecaji pripremanog sistema emisijskih dozvola EU ETS 2 mogu se smanjiti efikasnim postavljanjem gornje granice cijene dozvole. Domacinstva će tako biti opterećena mjesečno u prosjeku nižim stotinama kuna. To proizlazi iz analize kompanije PwC, koju je izradilo ministarstvo zaštite životne sredine. Rezultate je danas ured predstavio na press konferenciji. Novi sistem emisijskih dozvola treba da se proširi na drumski saobraćaj i grijanje, a funkcionisaće od 2027. godine. Usvajanje novog sistema dozvola prati kritika nekih stručnjaka i političara.
Poslije postavljanja gornje granice cijene dozvole, njihovi utjecaji na domaćinstva prema analizi će se manifestovati u nižim stotinama kuna mjesečno. Postaviti gornju granicu cijene dozvole i osigurati tako njenu prosječnu cijenu od 45 eura zahtijeva češka inicijativa, koju je podržalo još 19 članica. “Evropska komisija priprema na osnovu ove mjere prijedlog, čije usvajanje je realno još ove godine,” izjavio je glavni direktor sektora zaštite klime ministarstva zaštite životne sredine Petr Holub.
Prema analizi, apsolutno povećanje troškova nakon uvođenja EU ETS 2 više će pogoditi domaćinstva sa visokim prihodima, koja imaju najveće troškove za grijanje ugljem i gorivima. U ovom slučaju radi se o troškovima za prosječno domaćinstvo u visini od 200 do 400 kuna mjesečno. “Grupama domaćinstava sa nižim prihodima će povećanje apsolutnih troškova za grijanje ugljem i gorivima biti manje izraženo nego domaćinstvima sa višim prihodima,” rekao je Jan Brázda iz kompanije PwC. Povećanje troškova bi nakon uvođenja EU ETS 2 prema analizi iznosilo 1,3 posto od ukupnih potrošačkih troškova prosječnog domaćinstva.
Za domaćinstva sa niskim prihodima, koja se griju na ugalj ili prirodni plin, osniva se Socijalni klimatski fond. Cilj je ublažiti utjecaje i pomoći u prelasku na štedljivije i čistije tehnologije. Češka planira iskoristiti oko 52 milijarde kuna iz njega do 2032. godine. Sami prihodi od emisijskih dozvola trebaju služiti i za investicije u mjere zaštite klime. Među njima su, na primjer, smanjenje energetske zahtjevnosti zgrada, razvoj obnovljivih izvora energije ili štedljivih tehnologija.
Izvorni češki cilj bio je ne uvesti ove emisijske dozvole. Međutim, do sada nije uspjelo dobiti većinu u EU. (15. oktobra)