Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Ministar odbrane Republike Slovenije Marjan Šarec izjavio je 28. novembra u Sarajevu da Slovenija snažno podržava Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka euroatlantskim integracijama.

“Pozdravljamo prijateljske odnose Slovenije i Bosne i Hercegovine. Spajaju nas iste vrijednosti i tradicionalno prijateljski odnosi” istaknuo je Šarec, nakon susreta s ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom.

Kazao je kako Slovenija ostaje u potpunosti posvećena misiji EUFOR-a/Althea, potcrtavajući kako je smatraju ključnim elementom sigurnosti i stabilizacije u BiH.

Na izuzetno dobre odnose Bosne i Hercegovine i Slovenije ukazao je i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, naglašavajući kako se radi o snažnom partnerstvu bez otvorenih pitanja.

Helez je istakao da je Slovenija partner na euroatlantskom putu i jedan od najsnažnijih zagovornika Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Ministar odbrane Republike Slovenije Marjan Šarec je, u sklopu posjete Bosni i Hercegovini, obišao snage EUFOR-a i slovenački kontingent, nakon čega su uslijedili razgovori u sjedištu Ministarstva odbrane BiH, gdje je visokom gostu priređen svečani doček uz Počasnu jedinicu OSBiH. (28.11.)

Nešić: Alternativa neregularnoj migraciji ne može biti pretvaranje zapadnog Balkana u tampon zonu

u
učesnici Međunarodne konferencije globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata (Foto:FENA/Ministarstvo sigurnosti BiH)

BRISEL – Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić je 28. novembra u Briselu učestvovao na Međunarodnoj konferenciji globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata, u organizaciji Evropske komisije.

Konferenciju kojom predsjedava komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson, otvorila je predsjednica EK Ursula von der Leyen. Uz komesare EU, predstavnike evropskih sigurnosnih agencija EUROPOL i FRONTEX o prevenciji i odgovoru na krijumčarenje migranata diskutovali su ministri unutrašnjih poslova 20 zemalja koje su najviše pogođene migracijskim tokovima.

Ministar Nešić je istakao da Evropa mora imati dugoročne, strateške i iznad svega iskrene i izvodljive odgovore na izazove koje nose migracije.

Nešić je poručio da alternativa neregularnoj migraciji i odvraćanju ne može biti pretvaranje zapadnog Balkana u tampon zonu te da mora predstavljati jedinstven evropski odgovor.

“Moramo zajednički uložiti svoje kapacitete u zaustavljanje migracija na njihovom izvorištu. Strateški, Evropska unija treba da kaže nama sa zapadnog Balkana – da, imate izvjesnost da do 2030. godine postanete članice EU. Na taj način, naše države, policijske agencije i građani biće još motivisaniji u odbrani sigurnosti zajedničkog evropskog prostora” kazao je Nešić.

Predstavljajući stanje migracija u BiH, Nešić je kazao da je i dalje složeno, s obzirom na sve izraženiju promjenu rute kretanja preko BiH. Evidentirano je povećanje migracijskog pritiska u odnosu na isti period prošle godine za 27,24 posto.

U cilju adekvatnog odgovora na migracijski pritisak, Granična policija BiH pojačava prisustvo policijskih službenika za nadzor državne granice. Istovremeno realizovane su operativne akcije s ciljem sprečavanja krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. (28.11.)

Regionalni stambeni program – Oko 36.000 izbjeglih i raseljenih osoba dobilo sigurne domove

šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler (Foto: FENA/Almir Razić)

SARAJEVO – U okviru Regionalnog stambenog programa (RSP) više od 11.300 korisničkih porodica ili gotovo 36.000 osoba u četiri zemlje, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji dobilo je sigurne domove, čime je okončano njihovo dugotrajno raseljenje, istaknuto je danas u Sarajevu na završnoj konferenciji u okviru realizacije tog programa.

Konferencija je okupila predstavnike zemalja koje su udružile napore u implementaciji programa čiji je cilj doprinos rješenju raseljavanja stanovništva iz 1990-ih na području bivše Jugoslavije.

Provedbu programa je podržala šira međunarodna zajednica sa ukupno 294 miliona eura. Evropska unija je najveći donator sa oko 238 miliona eura bespovratnih sredstava, dok su bilateralni donatori, SAD, Njemačka, Norveška, Švicarska, Turska i Italija te nekoliko drugih donatora, osigurali 56 miliona eura.

Kako je tim povodom izjavio šef Delegacije Evropske unije (EU)  u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH  ambasador Johann Sattler, u sklopu RSP-a u BiH je stambeno zbrinuto 10.000 porodica te je podsjetio da ima još 300 korisnika koji čekaju na svoje domove.

Sattler je ocijenio kako rezultati RSP-a predstavljaju zajednički rad, te iskazao zahvalnost svim nadležnim ministarstvima četiri partnerske zemlje, kao i svim drugim sudionicima i donatorima te partnerima – Razvojnoj banci VE, OSCE-u i UN-u, koji su vlastitim angažmanom doprinijeli uspješnoj realizaciji ovog programa.

Na novinarski upit u vezi s mogućnošću otvaranja pregovora BiH s EU, Sattler je podsjetio na riječi predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen koja je nedavno izjavila kako su za BiH vrata otvorena, a što je naglašeno i u Izvještaju za BiH.

Naglasio je kako je neophodno da vlasti u BiH provedu neophodne reforme i rade na određenim pitanjima te ispune određene uvjete, uključujući obaveze koje se tiču borbe protiv pranja novca, pregovora s FRONTEX-om i zakona o sudovima.

– Koristim priliku da u tom kontekstu pozovem nadležne organe vlasti u BiH da se pripreme za sastanak koji će biti održan u Briselu – poručio je ambasador Sattler.         

RSP je jedinstven postkonfliktni program obnove koji može poslužiti kao model za rješavanje i nekih drugih raseljeničkih situacija. (29.11.)

Uvoz električnih vozila u BiH četiri puta viši nego lani; najskuplji uvezeni plaćen pola milijuna KM

automobil (Foto:FENA/Almir Razić)

SARAJEVO – U prvih deset mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 208 električnih vozila, vrijednih 13.767.358,33 maraka, što je oko četiri puta više nego lani kad je u istom razdoblju uvezeno njih 48.

Tokom istog razdoblja povećan je uvoz i ostalih vozila pa je tako u prvih deset mjeseci ove godine ukupno uvezeno 68.309 vozila (lani 44.094), vrijednih 854.728.605,36 maraka od čega su 8.053 nova, a 60.256 polovna.

Uz to, udvostručen je uvoz i hibridnih vozila te je u Bosnu i Hercegovinu u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno njih 1.138, dok je prošle godine njihov broj iznosio 452.

Većinom je riječ o novim automobilima (884) vrijednim oko 58 milijuna maraka za koje je plaćeno 13.711.360,07 maraka dažbina. (29.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)