go to the original language article
Brisel – Upravljanje trgovinskom politikom Evropske unije (EU) 2025. godine bio je najveći izazov koji je u svom radnom životu morao preuzeti. Naveo je to eurokomesar za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič tokom susreta sa slovačkim novinarima u Briselu, na kojem je sumirao svoju proteklu radnu godinu, izvještava dopisnik TASR-a.
Maroš Šefčovič je podsjetio da se svijet trgovine od prošle godine „potpuno promijenio“ i da je EU morala rješavati tri osnovna problema – kako stabilizirati i smiriti odnose sa SAD-om, kako reagirati na sve snažniju politiku sa strane Kine i kako iskoristiti obnovljeni, čak „dramatično povećani interes“ ostatka svijeta za sklapanje trgovinskih sporazuma s Evropljanima.
„Ne samo mi, nego i naši partneri prolaze kroz slične situacije. Cijene to što je Evropa predvidljiv partner koji potpisuje sporazume povoljne za obje strane“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, 2025. godine se „dramatično“ mijenjao pogled Evropske komisije (EK) i EU na ekonomsku sigurnost. Na to koliko je potrebno više uzajamno povoljnih sporazuma o slobodnoj trgovini. „U ovom nastojanju mislim da smo uspjeli. Veoma sam zadovoljan što smo uspjeli zaključiti sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura, kao i s Indonezijom. Uspjeli smo stabilizirati odnose s važnim političkim i trgovinskim partnerima kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska i prešli smo u završnu fazu pregovora s Indijom, ali i s drugim zemljama iz jugoistočne Azije, iz ASEAN-a“, dodao je.
Tvrdi da, iako je Unija više izložena ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini i uprkos svim ovogodišnjim turbulencijama, evropska ekonomija je potvrdila svoju otpornost.
Najpraćeniji je svakako bio carinski i trgovinski sporazum EU sa Sjedinjenim Državama
Šefčovič je priznao da je najpraćeniji svakako bio carinski sporazum sa Sjedinjenim Državama, što je za njega značilo stotine sati pregovora s Amerikancima.
„SAD su bile i jesu naš najveći trgovinski partner. Svaki pomak na drugoj strani Atlantika ima utjecaj i na situaciju u Evropi“, rekao je. Počistio je da je njegov cilj tokom pregovora sa SAD-om bio kako što bolje iskoristiti transatlantsku dimenziju međusobne trgovine, koja predstavlja 20 % svih trgovinskih razmjena EU.
„Iza toga vidim fabrike, radna mjesta, vidim iza toga konkretne ljude. Mislim da smo i zahvaljujući tom sporazumu iz jula u velikoj mjeri uspjeli smiriti i stabilizirati naše trgovinske odnose sa SAD-om. Ne krijem da postoji jako mnogo oblasti u kojima sam se nadao da ćemo u ovom trenutku biti dalje. Govorim prije svega o visokim carinama na čelik i proizvode od čelika, o poljoprivrednoj proizvodnji, na primjer izvozu vina ili alkoholnih proizvoda. I mnoge druge oblasti koje su važne za Evropu kao izvozne robe. Nadam se da ćemo sljedeće godine uspjeti postići bolje rezultate“, poručio je.
Komesar je svjestan brojnih kritika na račun sporazuma EU sa SAD-om, te stoga upozorava da bi, da do sporazuma nije došlo, trgovinski rat sa SAD-om imao negativne posljedice na evropsku ekonomiju, na radna mjesta.
„Ovo je bio izbor koji smo morali napraviti. Svjestan sam određene asimetrije ovog sporazuma, da se radi o zahtjevnom svakodnevnom upravljanju ovim najvećim trgovinskim odnosom koji imamo na planeti i da će to i ubuduće zahtijevati veliki napor. Uvjeren sam da je bolje izbjeći neke oštre trgovinske sukobe, tražiti mogućnosti saradnje, na primjer pri zajedničkom pribavljanju kritičnih sirovina za industriju, traženju zajedničkih postupaka u borbi protiv prekomjerne proizvodnje koja uništava ekonomiju u SAD-u i u Evropi. Vjerujem da će to biti one teme kojima ćemo se baviti sljedeće godine“, opisao je situaciju. (29. decembra)