go to the original language article
Brisel/Strazbur – Evropski parlament (EP) je u srijedu izglasao konačnu verziju zakonodavstva EU usmjerenog na postepenu zabranu uvoza ruskog plina u EU, koja će početi važiti od jeseni 2027. Slovenski europarlamentarci imaju različita mišljenja o ovom zakonodavnom prijedlogu, izvještava dopisnik TASR-a.
Europarlamentarka i izvjestiteljica iz sjene za ovo zakonodavstvo Ľubica Karvašová (PS) u plenumu EP-a je naglasila da se radi o historijskoj odluci i ocijenila široku saglasnost među poslanicima, kao i „konkretna rješenja za Slovačku“. U kontrastu s tim su, prema njenim riječima, izjave predstavnika slovačke vladine koalicije, kao i njenih nezavisnih predstavnika u EP-u.
„Kao izvjestiteljica iz sjene za političku grupu Obnovimo Evropu aktivno sam učestvovala na ovom zakonodavstvu i podržavala rješenja koja uzimaju u obzir specifičnu situaciju Slovačke. Rusija nije pouzdan dobavljač i ruski plin nije jeftin. Kada bi bio, Slovačka danas ne bi imala jedne od najviših cijena energije za firme u cijeloj EU i država ne bi morala trošiti stotine miliona eura na energetsku pomoć,“ rekla je.
Podsjetila je da Slovačka danas većinu plina uvozi iz drugih zemalja i ima povezanost sa svim susjedima. Zabrana ruskog plina počet će postepeno u drugoj polovini 2027. godine, a Slovačka ima ispregovarano najduže prijelazno razdoblje zajedno s konkretnim tehničkim izuzecima.
Monika Beňová (Smer-SD) poručila je da će ova odluka s ekonomskog aspekta biti štetna za Uniju, a posebno za Slovačku. „Međunarodni monetarni fond nam u tom kontekstu predviđa vrlo nepovoljan utjecaj koji se tiče pada bruto domaćeg proizvoda. To za nas može značiti značajan rast cijena plina i s tim povezani pad konkurentnosti slovačke industrije, kao i utjecaj na slabljenje naše energetske sigurnosti,“ upozorila je.
Za važnu za Slovačku smatra iznimku koja joj omogućava da koristi dugoročni ugovor o isporuci ruskog plina dvije godine duže, a ključno će, prema njenim riječima, biti i to na koji način će se Evropska komisija postaviti prema obavezi u vezi s kompenzacijama koje je Slovačkoj u vezi s ovom zabranom obećala.
Miriam Lexmann (KDH) ocijenila je pomak u korist garancija za Slovačku koji je donio konačni prijedlog teksta ispregovaran između Vijeća EU i Evropskog parlamenta, gdje se konkretni rokovi prekida odnose samo na prirodni plin, a ne na naftu niti na nuklearno gorivo. To je, prema njenim riječima, u Slovačkoj tehnički izvodivo bez ugrožavanja domaćinstava i poslovnog sektora.
„Prijedlog ostavlja mogućnost da se za pojedine zemlje ispregovaraju i opravdani izuzeci. I zbog tih garancija podržala sam usvajanje aktuelnog teksta uredbe o postepenom okončanju uvoza prirodnog plina iz Rusije i poboljšanju praćenja mogućih energetskih ovisnosti,“ rekla je. Tvrdi da nakon završetka rata i uspostavljanja pravednog mira u Ukrajini EU mora djelovati principijelno, brzo i u interesu svojih građana tako da ne bude svojom nepripremljenošću dovedena u nepovoljan položaj pri obnovi ekonomskih odnosa.
Martin Hojsík (PS) upozorio je da će mir biti moguć samo onda kada EU prestane finansirati vojnike koji ubijaju u Ukrajini. „Kada prestanemo finansirati Putinovu težnju da i Slovačka ponovo bude ruska gubernija. Naša sloboda i prosperitet ovise o oslobađanju od ruskog plina. On je skuplji ne samo svojom cijenom, nego i time što nas je lišio mira u Evropi. Potkopava konkurentnost naše industrije i ugrožava radna mjesta. Zato sam izuzetno sretan što ćemo ga se konačno riješiti,“ rekao je. (18. decembra)