es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Madrid – Udio građana u Španiji koji posjeduju kriptoimovinu više se nego udvostručio u svega dvije godine, prema istraživanju Evropske centralne banke (ECB), koja povećava na 9% odnos Španaca koji su ih imali u 2024. godini, naspram 4% u 2022. godini, što je rast u skladu sa prosjekom eurozone.

Prema ‘Studiji o stavovima potrošača o plaćanju u eurozoni’, u cijeloj eurozoni udio ispitanika koji su rekli da posjeduju kriptoimovinu porastao je sa 4% u 2022. na 9% u 2024. godini, nivo koji ECB smatra “prilično niskim”.

Među dvadeset država eura, samo 13 je prijavilo procente vlasništva nad kriptovalutama iznad 10%, pri čemu su najznačajniji bili Slovenija (15%) i Grčka (14%), dok su Irska, Hrvatska, Kipar, Letonija i Austrija prijavili odnos od 13%.

Na sasvim suprotnom kraju, zemlje eurozone sa manjim procentom osoba koje su izjavile da posjeduju kriptoimovinu u 2024. godini bile su Njemačka i Nizozemska, sa po 6% u oba slučaja, ispred Estonije sa 7% i Litvanije sa 8%.

U skladu sa 9% Španije i prosjekom eurozone takođe su se nalazili Francuzi i Italijani, iako je u 2022. godine u Francuskoj procenat bio oko 3% a u Italiji nešto veći od 2%.

U starosnom pogledu, ECB ističe da su osobe između 25 i 39 godina imale veću vjerovatnoću da posjeduju kriptoimovinu, slijedile su ih one između 18 i 24 godine.

U svakom slučaju, uprkos rastućem interesovanju za kriptoimovinu, “stopa usvajanja među javnošću i dalje ostaje relativno niska”.

Takođe, upitnik ECB-a među osobama koje su prijavile posjedovanje kriptoimovine potvrđuje da je većinom (54%) njihova svrha isključivo kao sredstvo ulaganja, dok ih 16% koristi kao sredstvo plaćanja, a 19% za oba.

Ipak, ECB ističe da analiza po državama otkriva značajne razlike u korišćenju kriptoimovine za ulaganje u odnosu na plaćanje, jer je u Nizozemskoj 90% ispitanika izjavilo da koristi kriptoimovinu isključivo za ulaganja, dok ih je 2 % koristilo samo za plaćanja.

Slično, ukupno 82% ispitanika u Njemačkoj izjavilo je da koriste kriptoimovinu isključivo za investicione svrhe, dok ih samo 6% koristi isključivo kao metodu plaćanja.

S druge strane, Francuska je zabilježila najmanju razliku između dva korištenja, sa 57% koji ih koriste isključivo za ulaganje i 25% samo za plaćanje. U slučaju Španije, 57% je izjavilo njihovo ekskluzivno korištenje kao ulaganje, u poređenju sa 19% koji ih koriste samo za plaćanja.

Ujedno, među onima koji koriste kriptoimovinu i za plaćanje i za ulaganje, najviši procenat zabilježen je u Litvaniji, sa 30%, ispred 29% Kipra i Belgije, dok je samo 4% u Nizozemskoj izjavilo isto. U Španiji, 20% ispitanika koji imaju kriptoimovinu naznačilo je njeno korištenje za ulaganje i plaćanja. (26. decembar)