go to the original language article
Brisel – Državni sekretar za Evropsku uniju, Fernando Sampedro, istakao je ovog utorka iz Brisela “hitnost” da Evropska unija dovrši proces usvajanja sporazuma o slobodnoj trgovini ispregovaranog sa zemljama Mercosura; “vitalan” sporazum za koji se nada da bi mogao biti potpisan prije kraja godine uprkos odgađanju koje je zatražila Francuska.
“Nikada se nisu stekli tako povoljni uslovi koji bi na tako jasan način objasnili hitnost i potrebu da se potpiše taj sporazum s Mercosurom”, izjavio je Sampedro novinarima po dolasku na sastanak Vijeća za opće poslove Evropske unije.
Iako nije odgovorio na pitanje da li smatra da bi odgađanje potpisivanja moglo dovesti do propasti samog sporazuma, kako se sugerira iz zemalja Južnog konusa, državni sekretar je insistirao da u svakom slučaju njegovo usvajanje mora biti “prioritet” za evropski blok.
“U ovom međunarodnom kontekstu, prioritet Evropske unije u cjelini da zatvori ovaj sporazum je od vitalnog značaja. Stoga se nadamo da će tako i biti”, zaključio je.
Kalendar za zatvaranje sporazuma
Sama Evropska komisija je u ponedjeljak, preko glasnogovornika, upozorila da je potpisivanje sporazuma s Mercosurom “vitalno” i izrazila uvjerenje da bi mogao biti potpisan prije kraja godine. Brazil, koji će u subotu biti domaćin samita Mercosura, radi s pretpostavkom da bi strane mogle potpisati tekst iste te subote na ceremoniji na marginama samita.
Ali ovaj kalendar zavisi od toga da li će se u okviru Vijeća (vlade) ispuniti preostali koraci za njegovo usvajanje, što uključuje glasanje za koje je potrebna kvalificirana većina od 27 država članica da bi prošlo.
Uz zeleno svjetlo vlada, sporazum bi mogao privremeno stupiti na snagu već početkom 2026. godine, bez čekanja na neophodno mišljenje Evropskog parlamenta za konačnu ratifikaciju, što će potrajati duže.
Predsjedništvo Vijeća EU, koje ovaj semestar obavlja Danska, zadržava cilj da ovo glasanje predstavi ambasadorima EU već ove sedmice, ali to prvo zavisi od toga da li će zaštitne mjere koje je Evropska komisija ponudila kako bi nadoknadila potencijalno najugroženije poljoprivrednike proći još jedno glasanje, ovog utorka na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, kako bi bilo moguće i formalno odobrenje ove podrške od strane svih dvadeset sedam država članica.
Ako se taj prvi korak pređe, države članice i Evropski parlament mogli bi dan kasnije dogovoriti konačno zeleno svjetlo za te zaštitne mjere i time utrti put da ambasadori 27 država usvoje odluku koja će omogućiti predsjednici Evropske komisije, Ursula von der Leyen, u pratnji predsjednika Evropskog vijeća, António Costa, da otputuju u Brazil i potpišu sporazum na ceremoniji u subotu, na marginama samita Mercosura.
Odbijanje Francuske
Francuska, koja se tradicionalno oštro protivila trgovinskom sporazumu zbog straha od uticaja na svoj poljoprivredni sektor i koja je posljednjih godina od Mercosura tražila i veće zahtjeve u borbi protiv krčenja šuma i klimatskih promjena, ponovila je ovog vikenda da smatra da i dalje nisu “ispunjeni uslovi” da EU da zeleno svjetlo i zatražila je novo odgađanje.
Francusko protivljenje direktno je suprotstavljeno stavovima drugih zemalja poput Njemačke i Španije, koje insistiraju na prilici za “kritičan” sporazum za evropsku ekonomiju i ključan u novim multilateralnim ravnotežama; dok iz zemalja Južnog konusa upozoravaju da, ako se ova prilika propusti, neće više čekati i tražit će ekvivalentne sporazume s drugim velikim svjetskim ekonomijama.
“Francuska traži da se rokovi odgode kako bismo mogli nastaviti raditi na postizanju legitimnih mjera zaštite za našu evropsku poljoprivredu”, upozorio je francuski premijer, Sebastien Lecornu, u zvaničnoj izjavi objavljenoj u nedjelju.
Ipak, Vlada Emmanuel Macron ne može sama zaustaviti usvajanje sporazuma, koji zavisi isključivo od kvalificirane većine partnera (najmanje 15 zemalja koje čine 65% stanovništva EU) i do sada nije uspjela prikupiti dovoljno rezervi da bi se stvorila blokirajuća manjina, uprkos rezervama Poljske i Italije i sumnjama drugih poput Austrije ili obaveze Belgije da se suzdrži zbog nedostatka internog dogovora o državnom stavu.
U takvim okolnostima, Vlada Giorgia Meloni može biti presudna da pretegne vagu kvalificirane većine prema blokirajućoj manjini, i obrnuto, ali iako je Rim prije nekoliko mjeseci slao signale da prihvata zaštitne mjere koje su na stolu, sumnje ponovo izbijaju na površinu usljed protesta poljoprivrednika, a u Briselu i dalje vlada neizvjesnost o tome kakav će biti njihov stav ako se glasanje na kraju održi ove sedmice, iako diplomatski izvori ukazuju na stalne pregovore na svim nivoima kako bi se riješili posljednji zahtjevi s druge strane Alpa.
Sve se to dešava u složenoj sedmici za Evropsku uniju, s masovnim protestom poljoprivrednog sektora iz svih zemalja bloka zakazanim za naredni četvrtak u Briselu, kako bi se protestovalo protiv najavljenih rezova za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u narednom budžetu nakon 2027. godine. Istog tog četvrtka, osim toga, šefovi država i vlada EU sastaju se na svom tradicionalnom decembarskom samitu u istoj evropskoj prijestolnici, s Ukrajinom i evropskim budžetom kao ključnim tačkama dnevnog reda. (16. decembar)