go to the original language article
Brisel – Španija je u ponedjeljak zatražila udvostručenje višegodišnjeg proračuna EU za period 2028-2034 na 2% godišnjeg BDP-a EU, sa trenutnih 1%, što smatra “nedovoljnim”, kako bi povećala izdatke za odbranu pred izazovom koji predstavlja za Dvadesetsedmoricu održavanje pomoći Ukrajini suočenoj sa agresijom Kremlja i neizvjesnost koju stvara povratak Trumpa u Bijelu kuću.
Vlada je tako preduhitrila lansiranje kalendara za reviziju Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF), koji je predviđeno da predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, otkrije ove srijede sa ciljem predstavljanja zakonodavnog prijedloga na ljeto.
U svom planu, do kojeg je došla Europa Press, Španija ističe da novi MFF “mora podržati reindustrijalizaciju i evropske inovacije, trostruku ekološku, digitalnu i socijalnu tranziciju, i izgradnju infrastrukture i međusobne povezanosti transporta i energije, odgovarajući istovremeno na rastuće sigurnosne i obrambene potrebe i garantujući socioekonomsku konvergenciju”.
Kako bi osigurali da zajednički računi budu “veći i smjeliji”, španska delegacija predlaže udvostručenje trenutnog budžeta na 2% godišnjeg BDP-a EU i sa 50% budžeta namijenjenog zelenoj tranziciji u odnosu na trenutnih 30%.
Španija također podržava stvaranje novih vlastitih izvora prihoda EU “koji neće smanjiti prihode trenutnih država članica, već će povećati kapacitet i finansijsku autonomiju same EU, bez dodavanja složenosti sistemu”.
U tom kontekstu, navodi da bi “ovi novi vlastiti izvori trebali omogućiti povećanje budžeta EU, istovremeno očuvajući i promovirajući veći kapacitet EU za finansiranje”, te da bi upotreba prihoda iz režima trgovine emisionim pravima trebala biti rezervisana za svrhe dekarbonizacije unutar Inovacionog fonda.
Osim toga, pod motom “zajednički izazovi zahtijevaju evropska rješenja”, predlaže stvaranje zajedničkog mehanizma zasnovanog na zajmovima i finansiranog putem zajedničkih zajmova za pružanje podrške strateškim investicijama i finansiranje evropskih javnih dobara, “uprkos pritiscima fiskalne konsolidacije”.
U tom smislu, ističe da će “investicije u sektoru sigurnosti i odbrane, čak i putem zajednički emitiranog duga, biti odlučujuće kako za osiguranje sigurnosti Evrope tako i njenog industrijskog i tehnološkog vodstva”. (10. februar)