Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina za ratne zločine

HAAG – Na po 15 godina zatvora osuđeni su Jovica Stanišić i Franko Simatović, bivši rukovodioci Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) i ubistvo počinjeno u Hrvatskoj.

Radi se o konačnoj presudi koju je Jovici Stanišiću, bivšem šefu Službe državne bezbjednosti Srbije, i Franku Simatoviću, nekadašnjem komandantu Jedinice za specijalne operacije (JSO), nakon obnovljenog postupka, izrekao Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS).

Stanišić i Simatović odgovorni za udruženi zločinački poduhvat s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske i tokom rata u BiH (1992-1995.) i to putem počinjenja ubistava, deportacije i nehumanih djela, odnosno prisilnog premještanja i progona.

Glavni tužilac MMKS-a Serge Brammertz izrazio je zadovoljstvo konačnom presudom Apelacionog vijeća Suda u Haagu, naglašavajući da je presudom ponovno potvrđeno da se u BiH nije vodio građanski rat, već je bio međunarodni sukob.

“Ova presuda je pokazala da su u međunarodnom sukobu učestvovala politička vodstva susjednih zemalja. Ponovno ističem da se ovdje radi o individualnoj krivičnoj odgovornosti vojnog i političkog vodstva, u ovom slučaju rukovodioca obavještajnih službi”, kazao je Brammertz.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović kazao je ovo bio važan dan za Bosnu i Hercegovinu, regiju, Evropu i svijet zbog osuđujuće presude kojom završava 30 godina historije Haškog tribunala.

Haški tribunal ostavio i ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. Održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je više od 4.600 svjedoka. Izrečeno je gotovo 1.500 godina zatvora i sedam doživotnih kazni.

Zatražio je da Ujedinjene nacije donesu rješenje i kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrane u Sarajevu jer su u pitanju milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, političkih dogovora i tajnih podataka, koji jasno oslikavaju šta se dešavalo tokom agresije. (31.05.)

Hurtić problematizirao izgradnju Privremene pritvorske jedinice za migrante

BEČ – Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić razgovarao je u Beču s političkim predstavnicima Austrije kako bi tokom sastanak ukazao na problematiku vezanu uz izgradnju Privremenog pritvorskog centra za migrante u Prihvatnom centru “Lipa”. Kako je naglasio BiH insistira na poštivanju prava migranata u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja garantira slobodu kretanja te se oni ne mogu prisilno zatvarati.

Iznenađen je, kaže, potezom da se finansira otvaranje pritvorske jedinice u okviru centra “Lipa” kod Bihaća, u blizini s granicom Evropske unije, prije svega jer još nije donesen novi Zakon o strancima koji propisuje takav centar, a iza centra stoji organizacija ICMPD posredstvom Vlade Austrije.

Kako su naglasili politički predstavnici Austrije Evropska unija mora preuzeti odgovornost za migrantsku situaciju te se ne smiju dešavati procesi koji dolaze iz EU, a koji su u suprotnosti sa poštivanjem ljudskih prava. Navode da je BiH učinila mnogo da se približi članstvu u EU, te je izgradnja pritvorske jedinice unutar kampa vrsta ucjene.

U razgovoru s ministricom pravde Republike Austrije Almom Zadić, Hurtić je kazao da Pritvorska jedinica izgleda kao zatvor za koji ne postoje zakonski uvjeti da bude otvoren i korišten. Kapacitet te jedinice je 12 osoba, a za izgradnju je potrošeno pola miliona eura.

Ministrica Zadić je kazala da nije upoznata o tome ko je iz austrijske vlade finansirao izgradnju te jedinice, ali Ministarstvo pravde nije finansiralo organizaciju ICMPD da ovaj centar bude izgrađen, dodajući da je sve oko ovog procesa još uvijek netransparentno.

Ministar Hurtić je naglasio da će se zalagati da svi podaci budu objelodanjeni, da ovo pitanje bude sistemski uređeno i da neće dozvoliti da u Bosnu i Hercegovinu dolaze samo migranti koji su na svom putu prekršili zakone te se kao takvi usmjeravaju u našu zemlju. (31.05.)

BiH i dalje pod blokadom IPA III fondova

MOSTAR – Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko kazala je u Mostaru da je Bosna i Hercegovina najslabija korisnica Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) III upozoravajući da je u proteklom periodu novac koji se nije iskoristio prebačen za saniranje problema migranata u Turskoj.

“U ovom trenutku kada imamo Ukrajinu, Moldaviju, kada imamo zemlje koje su postale zemlje kandidati koji ubrzano rade na ispunjavanju svojih ciljeva, novac će se u budućnosti prebacivati, tako da je ovo situacija gdje BiH apsolutno ne može sjediti mirno”, kazala je Zovko.

Govoreći o tome zašto bi se taj novac mogao iskoristiti, Zovko kaže kako se najviše zalagala za ljudske resurse i to za ostanak mladih, prilagođavanje tržišta rada. (29.05.)

Američki bombarderi preletjeli BiH i poslali poruku akterima unutar i izvan zemlje

SARAJEVO – Dva američka bombardera tipa B-1B Lancer preletjeli su danas zračni prostor iznad Sarajeva i još nekoliko bosanskohercegovačkih gradova, u znak prijateljstva i podrške Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini, ali i snažne političke poruke upućene različitim akterima unutar i izvan BiH.

Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy naveo je prelijetanje još jedan primjer saradnje između oružanih snaga BiH i vojske SAD-a, te napomenuo da su se bombarderi zaputili na područje Tuzle, gdje učestvuju u zajedničkoj vojnoj vježbi s pripadnicima Oružanih snaga BiH.

“Ovo je primjer saradnje po principu vojska vojsci, uz posvećenost miru. Kada kažemo da su SAD iskreni prijatelj BiH i da će to tako ostati, to zaista i mislimo”, kazao je Murphy.

Prelijetanje je pratio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić koji je kazao da to ima višestruk značaj za Bosnu i Hercegovinu, dok je ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao da je BiH pokazala da može izvršiti najsavremenije zadatke NATO saveza. (30.05.)

Dan bijelih traka obilježen šetnjom i performansom na trgu u Prijedoru

PRIJEDOR – Šetnjom i performansom na trgu u centru Prijedora obilježen je Dan bijelih traka, sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni je štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a oko ruke zavežu bijelu traku. Sve relevantne činjenice o bijelim trakama utvrđene su u sudskim procesima za ratne zločine.

Znakovitim polaganjem 102 bijele ruže u obliku kruga, koje predstavljaju čistoću, nevinost i poniznost, svaka sa imenom ubijenog prijedorskog djeteta, roditelji i aktivisti danas su na dan obilježavanja Bijelih traka u Prijedoru, bar na jedan dan, izgraditi dugo traženi simbolični spomenik.

Iz Prijedora je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti. Na 31. maj osnovan je logor “Omarska”, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.

Posmrtni ostaci Prijedorčana do sada pronađeni na 501 lokaciji u 73 masovne grobnice, na području deset općina, na području tri države. Kosti ubijenih su se često pronalazile i po nekoliko stotina kilometara od mjesta ubistava, što svjedoči o sistemskoj organizaciji zločina. (31.05.)

Bh. alpinista dotakao vrh svijeta

SARAJEVO – Bosanskohercegovački triatlonac i alpinista Tomislav Cvitanušić kaže da je zahvalnost pomiješana sa osjećajem prolaznosti prevladavala kod njega u trenutku kad je, u maju ove godine, pristupio vrhu najviše planine svijeta Mount Everestu (8.848 nmv).

“Biti na krovu svijeta, koja je to privilegija. Nisam imao osjećaj veličine, snage. Jednostavno sam bio zahvalan zbog prilike da to iskusim u životu”, kazao je Cvitanušić, ističući da je odlasku na tu planinu prethodila obavezna ceremonija, ‘da nam planina dozvoli da joj pristupimo’.

U susretu sa novinarima Cvitanušić je emotivno i s mnogo odgovornosti govorio o tom pohodu koji je važan za njega i njegove saradnike, ali i znane i neznane ljude koji su mu biti podrška na tom putu do ostvarenja sna.

Cvitanušić pojašnjava da nije bila ni gužva na grebenu. To je važno jer se mora pažljivo mimoići što nije lako zbog uskog prostora na grebenu, kad se dolazi preko južnog vrha do vrha Everesta. Tu je važno biti dobro osiguran, jer u slučaju da se neko poklizne to je kraj.

Cvitanušićev pohod na Mount Everest počeo je 31. marta, kad je krenuo sa sarajevskog aerodroma prema Nepalu. Na Mount Everest popeo se u srijedu 17. maja, u ranim jutarnjim satima. Kratko vrijeme je ostao na toj visini, da ne bi došlo do smrzavanja, potom je uslijedio silazak. Sam uspon je trajao 14 sati, a silazak je trajao devet sati. (31.05.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)