Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

BRISEL – Zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik smatra bi Evropska unija trebala imati jači angažman, pružiti aktivniju podršku Bosni i Hercegovini i akterima koji rade na vladavini prava, civilnom društvu, ali i da se mladima ponudi ekonomska perspektiva za budućnost.

Govoreći na skupu Asocijacije Krug 99 o temi “Od Daytona do Bruxellesa: Put BiH prema EU i posljednje odluke OHR-a” Strik je ocijenila da su izbori održani u BiH prošle godine trebali biti dan proslave demokratije, važan korak i poticaj daljim reformama u BiH, ali zbog odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta napravljen je korak unazad ka etničkim podjelama i nepotizmu.

“Moje kolege iz Evropskog parlamentu i ja smo kritizirali odluke visokog predstavnika zato što nam trebaju reforme koje će biti inkluzivne i trebamo slijediti put koji će nas dovesti do potpune demokratije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama”, istakla je Strik.

Navela je da je u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu sada povećan nivo svijesti u Evropskoj uniji vezano za važnost približavanja zapadnog Balkana EU, te da je u toku veći angažman i da je EU kao jedan od svojih prioriteta utvrdila da se ubrza pristupanje država zapadnog Balkana EU.

“Da bi smo to ostvarili potrebno nam je jedinstvo unutar EU vezano za politike prema zapadnom Balkanu, ali isto tako nam je potrebno jedinstvo protiv stranih uplitanja država u unutarnja pitanja. Također se moramo pobrinuti i da države članice kao što su Hrvatska i Mađarska na unilateralnoj osnovi ne postave svoje nacionalne interese kao prioritet u tom procesu”, dodala je Strik.

Evropa unija bi, prema njenim riječima, trebala zauzeti stroži stav u pogledu uvjetovanja daljeg finansiranja i procesa pristupanja EU. Strik je dodala da je poznato 14 prioriteta Evropske komisije i da u tom smislu EU treba da bude vrlo jasna da je potrebno da se provedu demokratke reforme. (12.02.)

Zovko poziva na veću podršku zapadnom Balkanu uoči plenarne sjednice u Strasbourgu

zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko (Foto: FENA/EPP)

STRASBOURG – Zastupnici u Evropskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu razgovarat će s komesarom za proširenje i susjedstvo Olivérom Várhelyijem o mogućnostima za snažniju politiku proširenja Evropske unije na zapadni Balkan.

Uoči rasprave, zastupnica Željana Zovko pozvala je na veću evropsku podršku i prisutnost u okruženju kako bi se suprotstavili protuevropskim uticajima trećih zemalja.

“Evropska unija mora razviti veću vidljivost na terenu i ulagati u konkretne projekte koji odražavaju prednosti evropske saradnje. U ovim teškim vremenima ne smije se ostavljati prazni prostor koji treći akteri mogu iskoristiti”, upozorila je Zovko.

Kao izvjestiteljica za predstojeći parlamentarni izvještaj o preventivnoj diplomatiji Zovko je istaknula da se snažnijom evropskom diplomatskom prisutnošću mogu spriječiti buduće eskalacije.

Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu jedna od ključnih rasprava bit će ruska agresija na Ukrajinu koja je započela prije gotovo godinu dana. Ostale plenarne rasprave imat će fokus na razorni potres u Turskoj i Siriji, stanje u Tunisu, napetosti između Ruande i DR Konga. (10.02.)

Zakon o kontroli duhana u Federaciji BiH stupa na snagu 20. maja

Ilustracija (Foto: FENA/Hazim Aljović)

SARAJEVO – Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji Bosne i Hercegovine trebalo bi da se počne primjenjivati od 20 maja.

Zakonom se, između ostalog, uređuju mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog oglašavanja, promocije i sponzoriranja, sprječavanje pristupa maloljetnim osobama tim proizvodima, sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje te obavezne oznake na pakovanjima.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva kazali su za Fenu da je Zakonom propisana i obaveza donošenja podzakonskih propisa te da su u pripremi pravilnik o uvjetima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja i pravilnik o obliku i sadržaju oznaka o zabrani prodaje i zabrani pušenja maloljetnim osobama.

Ističu da pravni subjekti, u čijim objektima postoje izuzeća od zabrane pušenja, kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti i drugi objekti, trebaju uskladiti rad s odredbama tog zakona u roku od šest mjeseci. (12.02.)

Aggeler: Politički lideri više su zainteresirani za političke bitke nego za pronalazak rješenja

šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasador Brian Aggeler (Foto: FENA/Misija OSCE-a u BiH)

SARAJEVO – Ambasador Brian Aggeler u oktobru prošle godine preuzeo je dužnost šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini nakon čega je obišao gradove u BiH te razgovarao s predstavnicima vlasti, ocijenivši da se BiH suočava sa nekim stvarnim izazovima.

Kako je kazao u intervjuu za Fenu, mnogi bh. politički lideri više su zainteresirani za političke bitke nego za pronalaženje rješenja za državu, a korupcija u značajnoj mjeri utiče negativno na svakodnevni život ljudi, a uz prisustvo kulture nekažnjivosti zbog nedostatka procesuiranja situacija se i pogoršava.

“Pored toga, obrazovne politike i praksa u BiH prečesto dolijevaju ulje na vatru umjesto da spriječe etničke podjele u državi, uskraćujući mnogoj djeci inkluzivno, nediskriminatorno i kvalitetno obrazovanje koje zaslužuju”, smatra Aggeler.

Ipak, nakon što se sastao s građanima i mnogim predanim zvaničnicima iz cijele države, izrazio je uvjerenje da BiH zaista može ostvariti istinski napredak – ako izabrani predstavnici budu imali hrabrosti da preduzmu neophodne korake.

Kaže da su politički lideri naglasili opredijeljenost ka tome da BiH učini korak naprijed na svom reformskom putu kroz otvaranje radnih mjesta, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava, osiguravanje kvalitetnog obrazovanja i očuvanje životne sredine.

“Svi želimo vjerovati da to nije samo retorika. Da bi se održao taj zamah i napredak za dobrobit građana, izabrani bosanskohercegovački lideri, kao i policija, tužioci i sudije, trebaju napraviti iskorak i ostaviti po strani razlike te početi raditi”, naglasio je Aggeler.

Smatra da će novo Vijeće ministara raditi na reformskim procesima naročito u svjetlu nedavno dodijeljenog statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, dodajući da je Misija zainteresirana za ostvarivanje saradnje s novim rukovodstvom jer se mnogo toga može ostvariti uz postojanje političke volje. (11.02.)

Bunoza: Kroz zakonodavne i organizacijske promjene možemo vratiti povjerenje u pravosuđe

ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (Foto: FENA/Harun Muminović)

SARAJEVO – Kroz zakonodavne i organizacijske promjene, uz podršku koju imamo od Evropske unije možemo vratiti povjerenje u pravosuđe, poboljšati transparentnost, kvalitetu rada, profesionalizam, nezavisnost, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, što je zajednički cilj svih u Bosni i Hercegovini, izjavio je u razgovoru za Fenu novoimenovani ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Govoreći o Strategiji za reformu sektora pravde, u prvom intervjuu nakon preuzimanja dužnosti, ministar Bunoza podsjeća da je radna grupa za izradu Strategije i akcijskog plana za njenu provedbu uspostavljena prije dvije godine.

Ističe da je njegova opredijeljenost za evropski put koji nema alternativu pokazana i kroz prve razgovore koje je obavio nakon imenovanja svjestan odgovornosti koje je na Ministarstvu pravde, zbog njegove nezaobilazne uloge za daljnji napredak.

“Očekujem kako ćemo ispuniti zadane ciljeve, ostvariti uspjeh i svakim danom biti sve bliže europskim standardima, jer smo svjesni nedostataka i samo beskompromisnim radom trebamo težiti oživotvorenju istih”, naglasio je ministar. (10.02.)

Dva granta EU-a usmjerena na izgradnju puteva

Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. (Foto: FENA/Vijeće ministara BiH)

SARAJEVO – Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu (projekt Koridor Vc u RS-u – projekt obilaznica Doboj – poddionica: Rudanka – Putnikovo brdo) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicijski grant iz programa Evropski zajednički fond za zapadni Balkan, vrijedan 30,8 miliona eura.

Ovaj grant je odobrila Evropska unija putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan, a grantom, koji je alociran na Republiku Srpsku, upravljat će Evropska banka zа obnovu i razvoj.

Svrha projekta je dа pomogne Bosni i Hercegovini, odnosno JP Autoputevi Republike Srpske kao projektnoj kompaniji u financiranju dijela Projekta izgradnje dionice autoceste na Koridoru Vc оd približno 5,2 km, i to оd mosta Rudanka do tunela Putnikovo brdo 2.

Na sjednici je utvrđen i Prijedlog ugovora o grantu (projekt Koridor Vc2 u FBiH – projekt obilaznica Doboj – poddionica: Putnikovo brdo – Medakovo) koji se odnosi na investicijski grant iz programa Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan.

Riječ je o 12 miliona eura granta iz programa Europski zajednički fond zа Zapadni Balkan, s alokacijom na Federaciju BiH (JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine). (09.02.)

Zejnullahu: Ratifikacija sporazuma o ličnim kartama je najvažnija za građane Kosova i BiH

generalni počasni konzul Albanije u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnullahu (Foto: FENA/Muharem Zejnullahu)

SARAJEVO – Generalni počasni konzul Albanije u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnullahu kazao je da je Vlada Kosova činom usvajanja sporazuma o kretanju s osobnim iskaznicama pokazala koliko je odgovorna prema međunarodnim regionalnim sporazumima koje potpisuje.

Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisali su lideri šest država zapadnog Balkana 3. novembra 2022. godine na samitu u okviru Berlinskog procesa – Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

S obzirom da je od 2008. godine BiH donijela odluku o nepriznavanju kosovskih dokumenata, to je, po riječima Zejnullahua, posebno uticalo na građane u rješavanju životnih, egzistencijalnih pitanja – uvezivanja penzijskog staža, nekretninama, upisima na fakultete. Prije 2008. godine na Univerzitetu u Sarajevu bilo je više od 1.000 studenata. Građani BiH i Kosova su morali imati vizu, ali je, kako kaže, procedura abnormalno teška, pa čak i za pacijente kojima je bilo potrebno liječenje u BiH.

“Potpisani sporazumi rješavaju sva ta životna pitanja građana Kosova i BiH. BiH ima sa državama regije i evropskim državama potpisane bilateralne sporazume i o slobodi kretanja”, naglasio je Zejnullahu. (09.02.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)