Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je boravio u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, iznio je podatak da je Mađarska na svojim južnim granicama prošle godine zaustavila 265.000 ilegalnih migranata, navodeći da su migracije opasna pojava koju treba zaustaviti.
“Što je bolja i efikasnija saradnja sa zemljama u regiji zapadnog Balkana, kvalitetnije se možemo izboriti i sa izazovima koje sa sobom nose ilegalne migracije”, kazao je ministar Szijjarto.
Šef mađarske diplomatije ponovio je u obraćanju medijima nakon susreta s bh. dužnosnicima da Mađarska želi ubrzati proširenje Evropske unije, dodajući da postoje članice koje samo verbalno podržavaju proširenje, ali da kada dođe do toga budu suzdržane.
“Stabilnost BiH je za nas od velikog značaja i očekujemo od Brisela da učini određene korake na procesu pridruženja BiH”, rekao je Szijjarto, koji je ponovio stav svoje zemlje da ne podržavaju uvođenje bilo kakvih sankcija Evropske unije na zapadnom Balkanu jer one ne donose rezultate.
Szijjarto je s ministricom civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravkom Bošnjak potpisao i dokument o stipendiranju 50 studenata iz Bosne i Hercegovine na mađarskom ili engleskom jeziku, u okviru tri ciklusa studija. (22.03.)
Političko-ekonomska situacija u BiH u fokusu posjete Krišto Briselu
BRISEL – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto boravila je u dvodnevnoj službenoj posjeti Briselu gdje je razgovarala s evropskim dužnosnicima o političko-ekonomskoj situaciji u BiH kada je naglašeno da proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji ostaje najvažniji vanjskopolitički prioritet zemlje.
Tokom susreta s evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem istaknuto je da je sastanak u Briselu snažan politički signal i podrška BiH na evropskom putu, a komesar je naglasio i važnost napretka na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta kako bi se što prije krenulo s političkim dijalogom na najvišem nivou.
Krišto se susrela i s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom koji je čestitao na usvojenom Programu ekonomskih reformi BiH, dokument koji predstavlja snažan iskorak na evropskom putu, a sagovornici su se usaglasili i da je pitanje migracija od ključnog značaja za očuvanje sigurnosti u regiji, ali i Evropskoj uniji.
Drugog dana posjete Krišto se susrela s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen koja je izrazila zadovoljstvo dinamikom provođenja reformi, a posebno 14 ključnih prioriteta i programa koji se odnose na socio-ekonomska pitanja.
Predsjedavajuća Krišto rekla je da, usljed složenosti političkog sistema u BiH, napredak na evropskom putu zahtijeva dosta strpljenja, kompromisa i konsenzus različitih nivoa vlasti u BiH, te da je za cijeli proces ključna podrška evropskih institucija.
Istaknula je značaj rješavanja mnogih unutrašnjih pitanja u BiH za nastavak procesa integracija, od kojih je najznačajnija izmjena izbornog zakonodavstva, kako bi se konstitutivni narodi doveli u jednakopravan položaj i relaksirali politički odnosi, te akteri fokusirali na europska pitanja.
Ona se obratila i članovima Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) naglasivši da se osim 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, koji su u fokusu aktivnosti, razmatraju mnogi međunarodni sporazumi o finansiranju ključnih infrastrukturnih projekata kao što su Koridor Vc, željeznice, digitalizacija i povećanje energetske sigurnosti kroz spajanje na Južnu plinsku interkonekciju.
“Bosna i Hercegovina je tranzitno područje na tzv. balkanskoj ruti i izuzetno smo zabrinuti zbog reperkusija koje ovo otvoreno pitanje donosi svima nama”, dodala je Krišto.
Naglasila je da politički subjekti u BiH moraju podići nivo političke kulture i uvažavati izborne rezultate, kako bi se kreirao pozitivan politički ambijent te uz kontinuirano implementiranje evropskih standarda omogućio brži ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. (20. i 21.03.)
Schinas: Kandidatski status BiH prvi opipljivi pravni korak u procesu proširenja
SOLUN – Nepovratan put svih zemalja regije prema članstvu u Evropskoj uniji najvažnije je pitanje. To je nešto što se vjerovatno ne događa brzinom kojom bi mnogi očekivali, ali moje lično uvjerenje je da je to neopoziv proces, izjavio je Feni potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas.
On je bio uvodničar na panelu o temi “Put zemalja zapadnog Balkana ka Evropi” koji je održan u okviru godišnje konferencije Asocijacija balkanskih novinskih agencija – Jugoistočne Evrope (ABNA-SE) u Solunu.
U izjavi za Fenu napomenuo je da će trebati vremena za proces pridruživanja, ali je najavio da će se on sigurno dogoditi, dodajući da on u određenoj mjeri daje i pozitivne rezultate poput ponuđenog sporazuma između Prištine i Beograda.
“Dio ovog procesa je naravno da smo dodijelili kandidatski status Bosni i Hercegovini za članstvo u EU. Ovo nije samo apstraktni cilj, ovo je prvi opipljivi pravni korak u procesu proširenja i sada se moramo prebaciti na fazu dva, a to je rješavanje 14 ključnih prioriteta koje smo već identificirali kao najrelevantnije”, dodao je Schinas.
Najavio je da će po završetku druge faze krenuti u pregovore o određenim politikama, ali proces će se nastaviti, ocjenjujući da je to uspjeh i za BiH. (20.03.)
Izvještaj State Departmenta: Brojni problemi u vezi ljudskih prava u BiH
WASHINGTON – Američki State Department objavio je svoj redovni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovinu u okviru kojeg je identificirao brojni probleme u toj oblasti ističući da sudovi ne uspijevaju procesuirati slučajeve korupcije i ratnih zločina te su izvještaji o nekažnjavanju policijskih zloupotreba učestali.
Jedinice u obje entitete i Brčko Distriktu su istraživale navode o zloupotrebi policije, izricale administrativne kazne i upućivale slučajeve krivičnog postupanja tužiocima, navodi se u izvještaju.
Navodi se da nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili nasumična ili nezakonita ubistva. Međutim, nepostojanje kazne za neke zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, posebno za odgovorne za genocid u Srebrenici i nestanak oko 7.600 osoba, predstavlja problem. State Department upozorava da su nastavljene prakse revizionizma historije, negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine. (21.03.)
Mijatović: Krajnje je vrijeme da vlasti prihvate LGBTI osobe i njihova prava
STRASBOURG – Nasilje protiv LGBTI osoba, branitelja ljudskih prava i novinara u Banjoj Luci zabrinjavajući je i opasan razvoj događaja i kršenje prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja, kazala je komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović.
Projekcija filma u organizaciji LGBTI grupa bila je planirana za subotu, 17. marta, u Banjoj Luci, ali neposredno prije događaja policija je izdala zabranu održavanja zbog sve češćih prijetnji nasilnih grupa.
“Prijetnja nasiljem učesnicima skupa nije dovoljan razlog za zabranu okupljanja. Naprotiv, to je dodatna obaveza vlastima da osiguraju održavanje događaja i omoguće ostvarivanje prava na slobodu mirnog okupljanja i slobodu izražavanja bez straha od nasilja”, naglasila je Mijatović.
U saopćenju je podsjetila da države članice Vijeća Evrope imaju obavezu provoditi ljudska prava bez diskriminacije, a samim tim svi građani Bosne i Hercegovine imaju ista ljudska prava i moraju ih ravnopravno ostvarivati.
Mijatović je istaknula da se optužbe o tome da je policija propustila intervenirati moraju učinkovito istražiti i ako se potvrde kao istinite, vlasti moraju adekvatno reagirati i izdati jasne upute policiji kako bi osigurali učinkovitu zaštitu LGBTI i drugih događaja u budućnosti. (21.03.)
Uspostavom Kontakt tačke BiH se približila uspostavljanju saradnje s EUROPOL-om
SARAJEVO – Agencija za provedbu zakona Evropske unije (EUROPOL) i agencije za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini potpisali su Pravilnik o radu Nacionalne kontakt tačke za saradnju sa EUROPOL-om što predstavlja važan korak ka ostvarenju pune saradnje.
Stavljanjem u punu funkciju Kontakt tačke bit će omogućena neposredna saradnja između EUROPOL-a i svih bh. policijskih agencija, te upućivanje bh. oficira za vezu pri EUROPOL-u u Hag, što će biti veliki korak naprijed u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma.
Rečeno je to na ceremoniji potpisivanja kojoj su prisustvovali ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, šefica Jedinice za strategiju i vanjske odnose u EUROPOL-u Patrícia Silveira, te entitetski i kantonalni ministri unutrašnjih poslova, direktori agencija za provedbu zakona na državnom nivou i šef Policije Brčko Distrikta.
Nešić je izjavio da Bosna i Hercegovina, iako jedina država zapadnog Balkana koja još nije uspostavila punu saradnju sa EUROPOL-om, preko Zajedničke kontakt tačke pridaje poseban značaj međunarodnoj policijskoj saradnji, zbog interesa unutrašnje sigurnosti, a posebno što ta oblast ima ključnu ulogu za pristupanje EU.
Potpisivanje Pravilnika također će omogućiti razmjenu informacija o kriminalcima putem EUROPOL-ove mreže za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), uključujući i bazu podataka SIENA za borbu protiv terorizma. (21.03.)
Osigurati poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova
SARAJEVO – Sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija Abubacarr Tambadou obavijestio je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića o zatvaranju ureda IRMCT u BiH, ali je najavio da će se saradnja u BiH nastaviti, posebno s predstavnicima pravosuđa i u pogledu zaštite svjedoka i žrtava.
Bećirović, koji je ranije zatražio da arhivska građa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju bude pohranjena u BiH, naglasio je da historijske okolnosti nalažu potrebu da arhivska građa Suda bude pohranjena upravo u Bosni i Hercegovini, jer bi bila čuvana i korištena po najvišim standardima u punoj saradnji s relevantnim međunarodnim tijelima.
Sagovornici su oštro osudili negiranje genocida i počinjenih ratnih zločina, kao i glorifikaciju osoba presuđenih za genocid i ratne zločine, te naglasili da je potrebno osigurati poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova. (21.03.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)