es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Barcelona – Toplota je uzrokovala više od 47.000 smrtnih slučajeva u Europi 2023. godine, a Grčka, Bugarska, Italija i Španjolska su bile među najpogođenijim zemljama, prema studiji Instituta za globalno zdravlje iz Barcelone (ISGlobal), centra kojeg podržava Fundacija La Caixa.

Istraživanje, objavljeno u ‘Nature Medicine’, temelji se na podacima o temperaturi i smrtnosti iz 823 regije u 35 europskih zemalja i tvrdi da je 2023. godina bila “najtoplija zabilježena globalno i druga najtoplija u Europi”.

Studija procjenjuje ukupno 47.690 smrtnih slučajeva zbog visokih temperatura, od kojih je 47.312 nastupilo između 29. maja i 1. oktobra, što je razdoblje “najtoplije” u godini.

Rezultati identificiraju zemlje južne Evrope kao “najpogođenije”, s obzirom da imaju najveće stope smrtnosti povezane s vrućinom: Grčka (393 smrtna slučaja na milion stanovnika), Bugarska (229), Italija (209), Španjolska (175), Cipar (167) i Portugal (136).

ISGlobal je proveo istraživanje ovih karakteristika 2022. godine, u kojem je procijenio više od 60.000 smrtnih slučajeva zbog vrućine tokom ljeta 2022. godine i, u izvještaju za 2023. godinu, također je htio procijeniti je li došlo do “smanjenja osjetljivosti na vrućinu” u Evropi, procesa koji se odnosi na prilagodbu povećanju temperature.

Istraživači su izračunali da, da su temperature zabilježene 2023. bile prisutne između 2000.-2004., procijenjena smrtnost povezana s vrućinom bi premašila 85.000 smrtnih slučajeva, što predstavlja 80% veću osjetljivost na vrućinu između 2015.-2019.

Istraživačica ISGlobala Elisa Gallo objasnila je da ovi podaci pokazuju kako su postojali procesi prilagodbe društva na visoke temperature tokom trenutnog stoljeća, “koji su drastično smanjili osjetljivost na vrućinu i teret smrtnosti posljednjih ljeta”.

Gallo pripisuje smanjenje osjetljivosti na vrućinu “općem socioekonomskom napretku, poboljšanjima u individualnom ponašanju i mjerama javnog zdravstva, kao što su planovi prevencije vrućine pokrenuti nakon rekordnog ljeta 2003.”.

Studija također upozorava da žene i osobe starije od 80 godina predstavljaju populaciju najosjetljiviju na vrućinu, konkretno da je 2023. stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila 55% veća kod žena nego kod muškaraca, a 768% veća kod starijih od 80 godina nego kod osoba od 65 do 79. (12. august)