Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Sarajevo (Fena) – Nakon tri godine rata u Ukrajini, zemlja se i dalje suočava s razaranjima, raseljavanjima i neizvjesnošću. Lucie Gagné, predstavnica UNHCR-a u BiH, istaknula je da je 10,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno – od toga 3,7 milijuna unutar zemlje, dok je 6,9 milijuna utočište pronašlo u inozemstvu.
Ona navodi da UNHCR pruža hitnu humanitarnu pomoć, uključujući smještaj, financijsku potporu i pravnu asistenciju, no upozorava da nije vrijeme za promicanje povratka. Sve zemlje domaćini trebale bi nastaviti pružati zaštitu i ne prisiljavati izbjeglice na povratak, kazala je Gagné.
Dalje navodi da je do kraja 2024. godine u BiH boravilo oko 270 ukrajinskih izbjeglica. Međutim, za razliku od većine europskih zemalja, BiH nije uspostavila sustav privremene zaštite, već omogućuje samo vremenski ograničen boravak iz humanitarnih razloga, bez pristupa osnovnim pravima poput zdravstvene skrbi, obrazovanja ili zaposlenja.
Gagné je naglasila da su zahtjevi za azil Ukrajinaca obrađeni, no većina je dobila samo supsidijarnu zaštitu umjesto punog statusa izbjeglice. UNHCR se neuspješno zalagao da BiH osigura status privremene zaštite, budući da Ukrajinci ispunjavaju kriterije prema Konvenciji o izbjeglicama iz 1951., koju je BiH ratificirala.
BiH trenutno nema efikasan mehanizam za identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, što usporava proces azila. Krajem 2024. godine 41% tražitelja azila čekalo je na razgovor duže od šest mjeseci, unatoč zakonskom roku od šest do 18 mjeseci za donošenje odluke.
Iako je 2024. zabilježen pad neregularnih dolazaka, broj zahtjeva za azil porastao je za 59% u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom od državljana Sirije, Turske i Palestine. Međutim, većini tražitelja azila odobrena je samo supsidijarna zaštita umjesto punog izbjegličkog statusa. Primjer su Palestinci evakuirani iz Gaze, kojima bi prema međunarodnom pravu trebao biti priznat status izbjeglica.
UNHCR podržava vlasti BiH u uspostavljanju održivog sustava koji bi osigurao bržu obradu zahtjeva i prepoznavanje ugroženih pojedinaca. Također, radi na jačanju javnih ureda za besplatnu pravnu pomoć kako bi se poboljšao pristup pravnim uslugama za izbjeglice i osobe bez državljanstva. (5.3.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.