Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRISEL – Mobilni operateri iz Evropske unije i zapadnog Balkana, kao i predstavnici Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i Evropske komisije (EK) razgovarali su o mapi puta za smanjivanje cijena roaminga između EU i zemalja regiona, na sastanku koji je organizirala Evropska komisija.
Kako je rečeno nastavit će se s radom na koracima koji uskoro trebaju dovesti do početka smanjivanja cijena usluga prijenosa podataka u roamingu između EU i zapadnog Balkana. Krajnji cilj je smanjenje cijena roaminga na približno isti nivo cijena na nacionalnom nivou do 2027. godine.
Generalna sekretarka RCC-a Majlinda Bregu je kazala da ako se uporedi prva i druga polovinu 2021. godine, odnosno period prije i nakon ukidanja roaminga na zapadnom Balkanu, primjetno je povećanje broja korisnika usluga roaminga u regionu od sto posto, kao i povećanje prometa podataka u roamingu za do 460 posto.
Korisnici roaminga sa zapadnog Balkana, kako je dodala, napravili su ukupno 143 miliona minuta odlaznih poziva u 2021. godini ili oko duplo više u odnosu na 2019. godinu.
“Prošle godine smo počeli intenzivno raditi s Evropskom komisijom i mobilnim operaterima na smanjivanju cijena roaminga između EU i zapadnog Balkana u okviru otvorenog, transparentnog, inkluzivnog procesa konsultacija kojim su obuhvaćeni svi akteri i nadam se da ćemo prva umanjenja cijena roaminga vidjeti već na ljeto 2023. godine – navela je Bregu.
Učesnicima sastanka su se obratili su se i evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Olivér Várhelyi te evropski komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton.
Kroz niz ambicioznih reformi u domenu politika u svim ekonomijama zapadnog Balkana zajedno sa smanjivanjem cijena roaminga između Evropske unije i regiona kroz samoreguliranje i komercijalne ugovore operatera, cilj procesa su direktne koristi za građane regiona i EU, ali i poboljšanje poslovnog okruženja na zapadnom Balkanu. (19.10.)
Česen Čatar: Bosna i Hercegovine treba odrediti svoje prioritete
KOŠICE – Jačanje učešća zemalja koje nisu članice Evropske unije, a koje su članice EU strategije za dunavski region, uključujući Bosnu i Hercegovinu, bit će jedan od prioriteta predstojećeg predsjedavanja Slovenije.
Slovenija 1. novembra preuzima predsjedavanje, a prema riječima slovenske koordinatorice za tri regionalne makrostrategije Petre Česen Čatar, posebno se želi fokusirati na zemlje kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija da aktivno učestvuju u Dunavskoj strategiji.
“Planiramo konferenciju na početku našeg predsjedavanja, 1. decembra, na kojoj planiramo saslušati probleme s kojima se zemlje koje nisu članice EU suočavaju u učešću u Dunavskoj strategiji“, izjavila je ona za Fenu tokom 11. godišnjeg foruma EU strategije za Dunavski region u slovačkom gradu Košice.
Po njenim riječima, ono što BiH treba uraditi jeste da aktivno učestvuje u 12 akcionih grupa ove makroregionalne strategije kako bi mogla odlučiti koja je oblast posebno važna za nju.
“Ono što mi možemo učiniti je da imamo neku vrstu jačanja kapaciteta za zemlje koje nisu članice Evropske unije“, Česen Čatar u izjavi za Fenu.
(19.10.)
U BiH prisutna trgovina ljudima, a poseban problem prinudni maloljetnički brakovi
SARAJEVO – Predstavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i nevladine organizacije obilježili su Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima i poslali poruku da su dječiji i prinudni brakovi teško kršenje ljudskih i dječijih prava, a ne romsko običajno pravo.
Prema ovogodišnjem istraživanju, koje su provele romske žene u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, 20,89 posto ih smatra da je uredu sklopiti maloljetnički brak, 48 posto ispitanica (od 742 žene) je sklopilo brak prije punoljetstva, dok je 30 posto žena dobilo djecu prije 18 godine.
Samir Rizvo iz Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH naglasio je da je BiH zemlja porijekla gdje se vrbuju žrtve trgovine ljudima, kao i zemlja tranzita i zemlja odredišta u kojoj se dešava trgovina ljudima i iskorištavanje žrtava.
“Da bismo se ovome suprotstavili mi definiramo odgovarajuće politike, strategije i akcione planove u cilju da se sinhronizirano djeluje i kako bi svi bili uključeni u borbu protiv trgovine ljudima“, dodao je Rizvo.
Prema zvaničnim podacima skoro 90 posto od ukupnog broja identificiranih potencijalnih žrtava trgovine ljudima u BiH tokom 2021. godine i u prvih šest mjeseci ove godine bila su djeca. Ona su najčešće eksploatirana u svrhu prosjačenja, prisilnog rada, seksualne eksploatacije, prisiljavanja na kriminalne aktivnosti i prodaje u prinudne brakove, čemu su najviše izložene romske djevojčice.
State Department dao je preporuke kako bi BiH poboljšala status u pogledu trgovine ljudima. Među njima su da treba energično provoditi istrage i izricati zatvorske kazne, obučiti službenike koji prvi dolaze u dodir sa žrtvama, te povećati proaktivna nastojanja pri identificiranju žrtava, posebno prema migrantima, izbjeglicama i Romima.
Također, u BiH potrebno je provesti zakon po kojem bi bilo zabranjeno kažnjavati žrtve za nezakonita djela na koja su ih primorali trgovci ljudima u pogledu seksualnog iskorištavanja ili prosjačenja i prisiljavanja na činjenje krivičnih djela. (18.10.)
Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.