Ulaskom Hrvatske u šengen, BiH još poželjnija tranzitna ruta za migrante

SARAJEVO – Iako je trenutna situacija po pitanju povećanog priliva migranata u Bosni i Hercegovini stabilna, naročito ako se uporedi 2020. i 2021. godina, trendovi u cijeloj regiji pokazuju da je broj migranata na balkanskoj ruti povećan u 2023. godini.

Bosna i Hercegovina od kraja 2017. godine suočava s povećanim prilivom migranata koji ilegalno ulaze u BiH koji kontinuirano pokušavaju koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama Evropske unije.

“Evidentno je da se radi o mješovitim migracionim tokovima gdje je u najvećoj mjeri zastupljena kategorija ekonomskih migranata koji dolaze iz zemalja koje nisu zahvaćene ratom. U strukturi migranata je naviše samaca, starosti između 18 i 35 godina, a ostalo su porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje”, navode iz Službe.

Kako je rečeno Feni, pitanje upravljanja migracijama je složen proces, a trendovi pokazuju da priliv migranata u BiH neće stati ni u narednom periodu jer je ulaskom Hrvatske u šengenski prostor, BiH postala još poželjnija tranzitna ruta za migrante.

Agencija Evropske unije za kontrolu vanjskih granica (Frontex) izvijestila je da je 2022. godine broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. godine. Oko 330.000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim podacima, i to je najveći broj od 2016. godine te povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prošle godine brojka se znatno približila onima prije pandemije te je u BiH zabilježeno 27.500 ilegalnih ulazaka, a najveći broj njih dolazio je od aprila do decembra, dok ih je najviše bilo u septembru i oktobru kada je u BiH ušlo oko 10.000 migranata. (11.06.)

Vijeće Evrope vlastima u BiH: Krajnje je vrijeme da se izvrše presude Sejdić-Finci

STRASBOURG – Vijeće Evrope zatražilo je od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignoriranjem presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donesene presude.

U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika država članica Vijeće Evrope traži se od vlasti u BiH da odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti.

U Vijeću Evrope podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon općih izbora u oktobru prošle godine potpisali koalicioni sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje “ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda”, ali da rezultata i dalje nema.

Vijeće Evrope podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donijeta prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uvjetima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Evropski sud za ljudska prava smatra diskriminatornom, pozivaju političare da konačno ispune data obećanja. (08.06.)

Usvojen akcioni plan za upravljanje migracijama na zapadnom Balkanu

JAHORINA – Predstavnici vlada zemalja zapadnog Balkana, Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) okupili su se na trećem izdanju konferencije “Sarajevski dijalog o migracijama”, koja je otvorena danas na Jahorini pod radnim nazivom “Unapređenje Skopske deklaracije o održivom upravljanju migracijama na zapadnom Balkanu”.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić poručio je u uvodnom obraćanju da je regija opterećena političkim i sigurnosnim izazovima koje migracije nose sa sobom.

“Paradoksalno je da se zapadnom Balkanu odužio i otegao put ka jedinstvenom tržištu, slobodi kretanja i uopće integraciji u EU, ali se u isto vrijeme od nas očekuje da budemo na visini zadatka kad je u pitanju sigurnost te unije”, rekao je Nešić.

Zamjenica generalnog direktora Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Ugochi Florence Daniels izjavila je da je prošle godine na zapadnom Balkanu zabilježeno povećanje broja migranata od 60 posto u odnosu na 2021. godine. Pojasnila je da istovremeno pet posto lokalnog stanovništva svake godine napusti regiju zbog društvenih i ekonomskih faktora.

Daniels je poručila da je neophodan nastavak napora u borbi protiv krugova koji se bave trgovinom ljudima i na uspostavljanju sistema za povratak u zemlje porijekla onih migranata koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za ostanak.

Na konferenciji je usvojen akcioni plan koji predviđa intenziviranje saradnje u borbi protiv krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima u narednom periodu. Radit će se na poboljšanju identifikacije migranata i upravljanja povratkom migranata u zemlje porijekla. Zbog toga će biti dodatno pojačana međusobna komunikacija na prostoru zapadnog Balkana ka zemljama porijekla migranata. (08.06.)

Zaustavljena gradnja privremenog pritvorskog centra za migrante

BIHAĆ – Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, ukazujući na nedoumice oko izgradnje Centra za detenciju, odnosno Centra za zadržavanje i sigurnosne provjere migranata u okviru Privremenog prihvatnog centra za migrante “Lipa“ u Bihaću, izjavio je u razgovoru za Fenu da je ostao potpuno iznenađen, ali i zaprepašten činjenicom da niko od nadležnih nije mogao odgovoriti na pitanje ko je i kada izgradio taj centar za koji je ranije šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Johann Sattler kazao da se radi o privremenom pritvorskom centru.

“To je izazvalo i veliko negodovanje, pa i strah zvaničnika i građana u Unsko-sanskom kantonu i Bihaću, koji su podnijeli ubjedljivo najveći teret migrantske krize. I oni su od nas, kao predstavnika države, tražili odgovore i razumijem ih jer je to dio naše zemlje koji se dosta žrtvovao u suočavanju s migrantskom krizom”, podvukao je Hurtić.

Kasnije su dobili informacije da je centar izgradila organizacija ICMPD uz pomoć austrijske vlade i da je izgradnja koštala oko 500.000 eura.

Ministar naglašava da je novi tekst Zakona o strancima sačinjen i na njega su pribavljena potrebna mišljenja. Zakon je baziran na zakonskim rješenjima Evropske unije, odnosno usklađen je s pravnom stečevinom EU, gdje se propisuje uspostava centra za detenciju unutar privremenog prihvatnog centra, ali primjena novog teksta Zakona teče od dana njegove objave što znači, pojašnjava Hurtić, da ni Centar za detenciju ne može biti u upotrebi prije stupanja Zakona na snagu.

Napomenuo je da nijedan migrant, kada je krenuo na svoj put, nije imao namjeru ostajati u Bosni i Hercegovini. Njihove željene destinacije su zemlje EU zbog čega smatra da se ovim treba pozabaviti na način da se pojačaju granične kontrole u BiH, ali i generalno da se smanji njihov ulazak u evropske zemlje čime bi se smanjio i pritisak na Bosnu i Hercegovinu.

U međuvremenu, premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić potvrdio je da je zaustavljena izgradnja Centra za detenciju u okviru Privremenog prihvatnog centra Lipa kod Bihaća. Kako je rekao, projekt gradnje svojevrsne pritvorske jedinice u okviru ovog kampa za prihvat migranata, zaustavljen je nakon reakcije predstavnika bosanskohercegovačkih vlasti. (08.06.)

Ohrabruje činjenica da je Amerika ponovo u tolikoj mjeri posvećena BiH

RIJAD – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je za Fenu da je BiH na ministarskom sastanku Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a pokazala punu opredijeljenost da nastavi borbu protiv svih oblika terorizma.

“Od 2015. godine nismo imali zabilježen odlazak bh. državljana na strana ratišta, što potvrđuje da su neke stvari rađene konkretno u granicama naših mogućnosti, a ohrabruje činjenica da je SAD ponovo u tolikoj mjeri posvećena BiH”, kazao je Konaković sumirajući utiske nakon tog ministarskog sastanka u Rijadu.

Dodaje kako je na najbolji način iskorištena prilika da se razgovara s domaćinima konferencije, a to su američki državni sekretar Antony Blinken i saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan Al Saud, kao i s brojnim drugim visokopozicionim zvaničnicima iz najuticajnijih država svijeta.

“Još jednom smo dobili potvrdu da su Sjedinjene Američke Države posvećene procesima u BiH i da su naš ključni međunarodni partner, da znaju šta se događa u BiH i da čvrsto stoje uz suverenitet BiH i njen evropski i euroatlantski put”, istakao je šef bh. diplomatije. (08.06.)

Nijedan arhiv u BiH ne može primiti arhivsku građu nastalu tokom rada ICTY

SARAJEVO – Nijedan arhiv na području Bosne i Hercegovine trenutno ne može primiti veliku arhivsku građu poput one koja je nastala tokom rada Međunarodnog krivičnog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY), izjavila je u intervjuu za Fenu u povodu 9. juna, Međunarodnog dana arhiva, direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac.

“Da bi arhivske institucije na području BiH nešto tako radile, prvo se mora na nivou države donijeti neki okvirni sporazum o tome ko će to da preuzme, kako će to da preuzme. Morao bi se uraditi neki plan preuzimanja arhivske građe pa tek onda vidjeti da li imamo te smještajne kapacitete”, dodala je.

Kako kaže, arhivska služba u BiH se institucionalizira 1947. godine. Tada su zakonske regulative počele da se provode kako bi se zaštitio sav arhivski materijal koji se prethodnih godina sakupljao. Tada je zakonom određeno da se sva arhivska građa mora predati arhivima.

Prvo je uspostavljen Arhiv BiH, a šest mjeseci kasnije formiran je Historijski arhiv Sarajevo koji se tada zvao Arhiv Grada Sarajeva. Bila mu je zadaća da prikuplja, preuzima i sređuje arhivsku građu koja je bila dostupna tadašnjem Gradskom vijeću Sarajeva. (09.06.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)