Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dalo je saglasnost na Prijedlog pravilnika o radu i operativnoj saradnji nacionalne/zajedničke kontakt-tačke za Bosnu i Hercegovinu za saradnju sa Europolom, s ciljem jačanja saradnje sa Evropskom unijom u toj oblasti u procesu pridruživanja.
Na ovaj način se provodi ranije zaključeni Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji BiH i Kancelarije Evropske policije – Europola.
Pravilnikom su utvrđeni način rada, obaveze i odgovornosti zajedničke kontakt-tačke za BiH za saradnju sa Europolom koja se nalazi u Ministarstvu sigurnosti BiH; prava i obaveze nadležnih organa za provođenje zakona u BiH, kao i druge procedure od značaja za uspostavljanje sistema saradnje i razmjene informacija nadležnih organa za provođenje zakona u BiH i Europola.
Na sjednici je doneseno više zaključaka kojima se omogućava bolja saradnja u toj oblasti. (26.10.)
Wessely: EUFOR demonstrira potpunu posvećenost EU i međunarodne zajednice građanima BiH
SARAJEVO – Vježba “EUFOR – Brzi odgovor 2022”, na kojoj učestvuju vojnici iz 20 država održava se u Bosni i Hercegovini. Vježba je započela pokazivanjem letačkih sposobnosti EUFOR-ovih helikoptera, a vojnici će do 22. novembra učestvovati u taktičkim vježbama i patroliranju.
Komandant EUFOR-a generalmajor Anton Wessely kazao je da operacija “Althea” pruža podršku bh. vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.
“U skladu s našom misijom, mi u EUFOR-u demonstriramo potpuni posvećenost Evropske unije, kao i šire međunarodne zajednice, svim građanima BiH. mi smo nepristrani i tretiramo sve narode na jednak način. Partneri smo bh. vlastima, Oružanim snagama BiH i organima za provođenje zakona, a na kraju svakoj osobi u BiH”, kazao je Wessely.
Napomenuo je da se EUFOR sastoji od zemalja učesnica u misiji od Turske do Čilea, a moto njihovih snaga znači dvadeset zemalja ujedinjenih za Bosnu i Hercegovinu i djeluju kao jedinstven tim. Kaže i da je vježba sastavni dio plana obuke koji će u narednim godinama biti ojačan kroz više vježbi u toku godine.
“Već smo počeli raditi na poboljšanju naše saradnje s BiH. Danas smo demonstrirali tijesnu saradnju EUFOR-a, Evropske unije i bh. institucija. Taj će se odnos uvježbavati i jačati kroz ovakve vježbe”, zaključio je generalmajor.
Pokaznoj vježbi prisustvovali su i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, te zamjenik ministra odbrane BiH Mijo Krešić, predstavnici delegacije Evropske unije u BiH i brojne druge visoke zvanice. (24.10.)
Nekapacitiranost pravosuđa koči donošenje pravnog okvira za zaštitu žrtava nasilja
SARAJEVO – U okviru projekta “Prekinimo ćutanje – unapređenje odgovora na seksualno nasilje u BiH“, kojeg implementiraju Fondacija Lara u partnerstvu s Fondacijom lokalne demokratije, organiziran je skup s ciljem ukazivanja na važnost podrške medija u BiH u nastojanjima da se dođe do konačnog usvajanja izmjena Krivičnog zakona FBiH, a koji će biti usklađen sa standardima Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) u oblasti seksualnog nasilja, ali i senzibiliranja javnosti prema žrtvama seksualnog nasilja.
Zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina ističe da su zastupnici u proteklom periodu podnijeli sedam inicijativa za izmjenu Krivičnog zakona FBiH, te da se od ministra pravde zahtijevalo da tom poslu pristupi vrlo ozbiljno, s obzirom na obavezu donošenja novog krivičnog zakona.
“Sve što je traženo kroz inicijative zahtjeva novi tekst. Potrebna nam je medijska podrška u javnom prostoru. Trebamo u narednom periodu, kada očekujemo formiranje vlasti, da krenemo dalje raditi na ovom pitanju, na temelju onoga što je ranije urađeno”, kazala je Kratina.
Smatra da ovaj proces u FBiH najviše koči “nekapacitiranost pravosuđa“, jer uz sve političke okolnosti, koncensus oko pitanja zaštite žrtava nasilja postoji.
Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović podvlači da je seksualno nasilje vid nasilja o kojem se najmanje razgovara i koje je najmanje vidljivo, ali da su naporima nevladinih organizacija ta pitanja ipak zastupljena na nivou države.
Istraživanja ukazuju da svaka deseta žrtva nasilja to prijavi. To se dešava jer postoje ogromne stigme prema tim ljudima, a sistem nije adekvatan. U 2021. godini u cijeloj BiH bilo je ukupno prijavljeno 50 slučajeva seksualnog nasilja.
“Ljudi se ne odlučuju na prijavljivanje nasilja jer iza toga ne stoji sistem, što znači da oni ne mogu da riješe svoj problem. Ako uspostavimo sistem, žrtve će početi prijavljivati nasilje. Drugi problem je stigma”, izjavila je Mujezinović.
Kako je istaknuto država mora dati odgovore na ove probleme, dok su nevladine organizacije već započele s uspostavljanjem centara za žrtve nasilja u Općoj bolnici u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli i Kliničkom centru u Mostaru. (25.10.)
Svjetska banka – Izgled za ekonomski rast BiH ostaje pozitivan, ali su prisutni rizici
SARAJEVO – Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici, istaknuto je u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.
Izvještaj su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.
“lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uvjeti finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, također će imati uticaje na izglede za BiH”, naveo je Sheldon.
Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.
“U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine”, dodala je Hlivnjak.
Kada se posmatra situacija u vezi potrošnje, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.
Pored pooštravanja uvjeta finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja. (24.10.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)