Usvojeno pet reformskih zakona važnih za europski put BiH

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojeno je pet reformskih zakona koji su posebno važni za daljnji europski put BiH.

Naime, usvojeni su Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na razini BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Prijedlog zakona o Visokom i sudskom tužiteljskom vijeću BiH, Prijedlog zakona o vinu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto rekla je da su usvojeni zakoni, koji su prethodno usvojeni i upućeni u parlamentarnu proceduru od strane Vijeća ministara BiH, posebno važni za daljnji europski put BiH.

– Ovo je jasan pokazatelj kako naša država radi konstantno na ispunjavanju uvjeta za pridruživanje EU. Isto tako govori o našoj opredijeljenosti i posvećenosti ciljevima i europskim vrijednostima na kojima počiva Europska unija – kazala je Krišto.

Posebno je istaknula važnost što bržeg otvaranja pregovaračkog procesa, a najkasnije do kraja ove godine, Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.

U cilju stabilnosti i jačanja demokracije i vladavine prava u BiH, naglasila je Krišto, važno je pristupiti ograničenoj promjeni Ustava BiH i cjelokupnoj izbornog zakonodavstva na način da se osigura stvarna ustavna jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda kao i otkloniti diskriminacija prema drugim građanima BiH.

– Radi toga je potrebno je izvršiti implementaciju Odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, kao i implementaciju svih presuda Europskog suda za ljudska prava čime bismo zaokružili jedan proces koji nas vodi bliže EU – zaključila je Krišto.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ranije je izrazio uvjerenje da bi nakon usvajanja ovih zakona, BiH mogla dobiti i službene pohvale i iz Bruxellesa, sjedišta Europske komisije.

On smatra da je sada zaista vrijeme da se iskoristi ovaj trenutak i da svi političari u BiH, a posebno je pozvao političare iz oporbenih stranaka, konstruktivnim dijalogom i prijedlozima doprinesu da dokumenti koji se usvajaju budu bolji, ali da se ne blokira njihovo usvajanje.

– Do kraja ove godine imamo priliku isporučiti ono što se od nas očekuje na europskom putu, a onda već od rujna, kada se piše izvješće o Bosni i Hercegovini u njenom napretku ka EU, BiH bude nagrađena odlukom da se otvaraju pregovori s Europskom unijom, što bi se zaista moglo zvati povijesnim trenutkom – ističe Konaković. (30.08.)

Europski sud za ljudska prava: Izbori u BiH nedemokratski jer dominantne etničke grupe imaju povlašten položaj

U predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, Europski sud za ljudska prava je utvrdio da trenutni politički sustav u Bosni i Hercegovini daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.

Sud je naveo da je reforma izbornog sustava neispunjena međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine.

Nakon što je postala članica Vijeća Europe 2002., Bosna i Hercegovina se obvezala da će „u roku od godinu dana, uz pomoć Europske komisije za demokraciju kroz pravo (Venecijanska komisija), preispitati izborno zakonodavstvo shodno standardima Vijeća Europe i izmijeniti sve što je potrebno”.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe je, od tada, redovno podsjećala Bosnu i Hercegovinu na ovu obvezu i pozivala je da usvoji novi Ustav s ciljem prelaska s „etničkog principa na građanski princip“.

Sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uvjeta etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandidiraju za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Sud je također naveo da se Komitet ministara Vijeća Europe 7. lipnja 2023. godine bavio statusom izvršenja presuda iz grupe Sejdić i Finci i donio odluku po tom pitanju.

Kovačević se žalio i na to da je na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine njegov izbor bio ograničen na one kandidate koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati, jer samo stanovnici Republike Srpske imaju pravo glasovati za one kandidate koji se izjašnjavaju kao Srbi. Pored toga, oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici “konstitutivnih naroda” nemaju uopće pravo kandidirati se na izborima za Predsjedništvo.

Sud je zauzeo stav da stvarna politička demokracija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga.  Stoga, kako je navedeno, glasovanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju. Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, dodaje se da bi on morao biti sekundaran političkom predstavljanju, a ne bi smio diskriminirati ‘ostale i građane Bosne i Hercegovine’ i morao bi uključivati etničku zastupljenost na razini cijele države.

Inače, Slaven Kovačević je savjetnik predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, a žalio se Sudu jer tijekom Općih izbora 2022. godine nije mogao glasovati za kandidate za Predsjedništvo BiH i neizravno za Dom naroda BiH, a koji na najbolji način predstavljaju njegove političke stavove, jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “pravom” entitetu. (29.08.)

Političari iz Sarajeva pozdravili presudu, drugi smatraju da narušava temelje Daytonskog sporazuma

Nakon presude Europskoga suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”, uslijedile su očekivane reakcije bosanskohercegovačkih političara. Naime, političari i stranke sa sjedištem u Sarajevu pozdravili su presudu, ali su skeptični u pogledu skore provedbe. S druge strane, predstavnici hrvatskog i srpskog naroda presudu smatraju političkom jer narušava temelje Daytonskog sporazuma.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović smatra da je presuda Europskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića važna odluka koja ukazuje na neusklađenost Ustava BiH s međunarodnim pravom i općeprihvaćenim demokratskim principima i praksama.

Kao i svaki drugi demokratski ustav, i Ustav BiH, kako je istaknuo, treba biti jedan od ključnih faktora demokratizacije i razvoja države i bosanskohercegovačkog društva u cjelini. Kako dodaje, presuda Europskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića ponovo je potvrdila diskriminaciju građana Bosne i Hercegovine.

Predstavnici ‘Trojke’ (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka) pozdravili su presudu, naglasivši ključno pitanje implementacije, ne samo ove presude već i svih drugih presuda Europskog suda za ljudska prava i samog Ustavnog suda BiH.

– Jasno uvažavajući važnost etničkih identiteta, što ne negira ni sam sud, moramo iznaći rješenja koja će otkloniti svaki oblik diskriminacije i urediti Bosnu i Hercegovinu kao modernu državu koja će garantirati prava svih građana – poručili su.

Iz oporbene SDA naglašavaju kako ova presuda, uz ranije donesene presude Europskog suda za ljudska prava, mora biti temelj svih budućih razgovora o izmjenama Ustava BiH i izbornog zakonodavstva te da su neprihvatljiva bilo kakva rješenja koja su u suprotnosti sa suštinom ovih presuda ili kojima se njihova provedba dodatno otežava.

S druge strane, iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, krovne političke organizacije Hrvata Bosne i Hercegovine koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom, naveli su kako je podnositelj zahtjeva (Slaven Kovačević) „dugogodišnji unitaristički aktivist i savjetnik drugoga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uzurpatora pozicije hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine“.

Iz HNS-a su dodali kako je Kovačević i sam priznao da njemu i drugim političkim aktivistima nisu u interesu zaštita i promocija ljudskih prava, nego je njihov konačan cilj ukinuti konstitutivnost naroda i nametnuti unitaristički politički sustav.

– Cilj te radikalne političke agende je postići poredak u kojemu će Bošnjaci, s obzirom da su najbrojniji konstitutivan narod, vladati u unitarnoj državi i nametati svoje predstavnike Hrvatima i svima drugima – smatraju u HNS-u navodeći da ostaju privrženi Daytonskom mirovnom sporazumu koji garantira mir između tri konstitutivna naroda.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je cilj presude u slučaju “Kovačević” da se obračuna sa konstitutivnošću naroda i odbaci i uruši elemente Daytonskog sporazuma i Ustava kao Aneksa 4 tog sporazuma koji je osnovni konstitutivni akt. Dodik je dodao da ova presuda dodatno unosi probleme u Bosnu i Hercegovinu, ali da se više radi o preporuci nego obavezujućoj odluci.

–  Mislim da nisu ni svjesni da Bosni i Hercegovini čine veći problem na europskom putu i zaustavljaju je u procesima vezanim za mogućnosti razvoja – naglasio je Dodik. (30.08.)

U BiH još se traga za 7.607 nestalih osoba, obitelji žive u neizvjesnosti

U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku traga se za 7.607 nestalih osoba, rekla je glasnogovornica Instituta za nestale BiH Emza Fazlić u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba.

– Desetine tisuća članova njihovih obitelji žive u neizvjesnosti, zaustavljeni u vremenu, pritisnuti bolom jer ne znaju što se dogodilo njihovim najmilijima, jer se zločin i dalje skriva, o zločinu se i dalje šuti – napomenula je ona.

Dodaje kako je potraga za nestalim osobama sve teža iz dana u dan, upravo zbog nedostatka točnih informacija o lokacijama grobnica. Naglašava da je, iako informacije do njih dolaze svakodnevno, sve manje uspješnih ekshumacija u kojima se pronalazi veći broj posmrtnih ostataka.

Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK) u BiH na Međunarodni dan nestalih, zajedno s udruženjima, skreće pažnju na rješavanje tog važnog pitanja. Upozoravaju da je, kako vrijeme prolazi, sve veći strah obitelji da neće naći svoje najmilije za svog života.

Kako je kazao šef Delegacije MKCK u BiH Elmir Camić, u BiH je pronađeno više od 70 posto nestalih osoba što je, po nekih svjetskim mjerama, visoka stopa. Međutim, to nije utjeha za tisuće obitelji koje još čekaju na odgovore.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježio je i Memorijalni centar Srebrenica i udruženja majki i žena iz Srebrenice i Bratunca, podsjetivši da preživjeli svjedoci genocida i nakon 28 godina tragaju za više od 1.000 svojih najmilijih i da svake godine postavljaju isto pitanje ”Gdje su?”, ali ostaju bez odgovora na to pitanje. (30.08.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)