SARAJEVO – Predsjedavajući Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani boravio je u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini gdje se susreo s brojnim bh. dužnosnicima s kojima je razgovarao o trenutnoj političkoj klimi u zemlji i potrebi da se nastavi ostvarivati napredak u reformama u oblastima kao što su izborni proces, sigurnost, borba protiv korupcije, ljudska prava i pomirenje.
Ponovo je potvrdio opredijeljenost OSCE-a snažnom angažmanu i bliskoj saradnji sa BiH, naglašavajući da je Bosna i Hercegovina postigla napredak u unapređenju mira i sigurnosti i jačanju demokratije i vladavine prava u posljednjih 25 godina, ali to se ne može uzeti zdravo za gotovo i neophodno je ovakav napredak čuvati i nastaviti raditi na reformama.
U fokusu njihovih razgovora bila je i uloga OSCE-a u zagovaranju izborne reforme. Misija OSCE-a nastavlja podržavati BiH u jačanju integriteta izbornih procesa, a Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR) dao je preporuke za podršku sveobuhvatnoj izbornoj reformi u BiH.
Napomenuo je da OSCE prolazi kroz vrlo izazovno vrijeme najviše zbog agresorskog rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ali kaže da ih to neće obeshrabriti nego su tokom predsjedavanja odlučni da očuvaju zajedničke vrijednosti i obaveze dok tragaju za mogućnostima za ponovnom uspostavom dijaloga koji predstavlja temeljnu okosnicu OSCE-a.
Posljedice rata su opsežne, kaže Osmani, i njime nije ugrožen samo rad OSCE-a nego predstavljaju sve ozbiljniji problem za sve države što je još jedan od razloga da se uspostavi još intenzivnija saradnja i ostvari koordinirano regionalno djelovanje na multilateralnom nivou.
Ponovio je da borba protiv korupcije predstavlja ključni prioritet za regiju te je ona na vrhu prioriteta sjevernomakedonskog predsjedavanja OSCE-om te je najavio skup s ciljem da se osigura široka politička podrška država regije za intenziviranja aktivnosti izrade i provedbe prakse oduzimanja nezakonito stečene imovine. (14.05.)
Bećirović u Zagrebu: Dodik je sigurnosna prijetnja
ZAGREB – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović razgovarali su u Zagrebu o odnosima dvije zemlje, ali i o otvorenim pitanjima među kojima je i dugogodišnje pitanje međudržavne granice.
Sugovornici su ocijenili da samo dijalog i razgovori mogu unaprijediti veze dvije zemlje, a politički predstavnici bi trebali slijediti dobre odnose koji građani između sebe imaju te razgovarati o otvorenim pitanjima kako bi se došlo do rješenja i relaksacije odnosa.
Milanović je izrazio zadovoljstvo zbog sastanka nakon duže stanke na najvišem nivou, dodajući da su razgovori bili u interesu Hrvatske, a interes Hrvatske je, kaže da BiH bude prostor stabilnosti i članica Evropske unije.
Razgovarano je i o sigurnosnoj situacija u regiji te je Bećirović kazao da BiH ima političara koji je iz političke prešao u sigurnosnu prijetnju, a to je predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik koji, kaže Bećirović, mora biti zaustavljen u antidejtonskoj i antiustavnoj politici.
Na pitanje medija da Milanović prokomentira ove stavove Bećirovića o Dodiku, kazao je da Dodika vidi kao sagovornika, a ne kao sigurnosnu prijetnju jer je on legitimni predstavnik jednog od tri konstitutivna naroda koja žive u BiH.
Bećirović je još podvukao da BiH ima jasno definirane vanjskopolitičke ciljeve, a to su članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu koji su utemeljeni u strategijama i zakonima i svako ko drugačije misli treba pokrenuti proceduru izmjene tih dokumenata u nadležnim institucijama države. (11.05.)
Vijeće ministara BiH usvojilo zakona važne za napredak ka EU
SARAJEVO – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je novinarima da je Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt zakona o vanjskim poslovima te Nacrt zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, kao i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Riječ je o zakonima na koje je Bosna i Hercegovina čekala dugi niz godina, a u pitanju su tri zakonska rješenja koja su važan korak prema Evropskoj uniji, a posebno kada je riječ o Zakonu o VSTV-u koji je jedan od 14 prioriteta koje je Evropska unija postavila pred BiH.
Nacrt zakona o vanjskim poslovima zakonsko je rješenje na koje se u BiH čeka više od 20 godina, a BiH je jedina zemlja čiji vanjski poslovi funkcioniraju bez planskih dokumenata i bez ovakvog zakona godinama se donose odluke na ad hoc osnovi.
“Konsenzusom su podržana i dva strateška projekta, a ona se odnosne na diverzifikacije sa Hrvatskom i Srbijom, gdje se želi osigurati više izvora snabdijevanja prirodnim plinom za BiH u korist svih stanovnika BiH, a i u korist ekonomije”, kazala je Krišto.
Riječ je o južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske, gdje su dali potporu i pozvali Parlament Federacije BiH da što hitnije donese zakon kako bi se krenulo u implementaciju ovog projekta, a podržana je i projekat istočne interkonekcije između BiH i Srbije. (11.05.)
Željeznicom povezati glavne gradove zapadnog Balkana
SARAJEVO – Direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek kazao je da je glavni zadatak Transportne zajednice vratiti željeznicu tamo gdje joj je mjesto i zato rade na uspostavljanju putničkih konekcija između glavnih gradova na Balkanu.
Transportna zajednica (TZ) predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu 2017. godine sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.
On kaže da za podizanje kvalitete transportne usluge ima novca jer je Evropska komisija to definirala u investicionom planu, a što se tiče cijene svakog od projekata ona zavisi od standarda koji se želi postići u smislu naprimjer elektrifikacije, brzina i drugo.
Zaključci sa ovog kongresa, kako je rekao sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić, trebaju pomoći donositeljima odluka da utvrde rješenja u pravcu integracije u evropski željeznički sistem zato je potrebno pratiti trendove u kojima BiH zaostaje.
Kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu posvećen željeznicama održan je u Sarajevu u organizaciji Udruženje konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine (UKI BIH/ ACE BH) u vrijeme globalne revitalizacije željeznica kao prihvatljivog rješenja u borbi protiv klimatskih promjena.
Evropska zajednica donijela je pravila o željeznicama još prije 30 godina i transportna politika je jedna od zajedničkih politika Evropske unije s obzirom da transport ne poznaje granice. (11.05.)
Preporuke o rješenju pitanja državne imovine u BiH početkom jeseni
SARAJEVO – Stručnjaci za pitanje državne imovine koji djeluju u okviru radne grupe koju je osnovao Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) uz podršku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) trebali bi preporuke za rješenje tog spornog dugogodišnjeg pitanja u BiH proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH krajem ljeta ili početkom jeseni.
Kako je potvrđeno Feni iz OHR-a, radna grupa formirana je sa zadatkom da prikupi set stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine.
Kako je Feni rečeno u OHR-u planirano je da Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, svake dvije sedmice održava redovne radne sjednice, na kojima vrši procjenu različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizu različitih modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse.
Prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2, ali na odluku institucija BiH i bh. političara kojom bi se riješilo pitanje državne imovine čeka se već 28 godina, podsjećaju iz OHR-a.
Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počeli knjižiti državnu imovinu na entitet iako se to strogo protivi odlukama Ustavnog suda BiH koji je već u nekoliko presuda jasno naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.
Predstavnici nekoliko probosanskih političkih stranaka iz opozicije i pozicije potpisali su potom zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH da je jedino država Bosna i Hercegovina nasljednik državne imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. (12.05.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)