Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Predsjedavajući Komisije za saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO) Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Josip Brkić potvrdio je da je Vijeće ministara jednoglasno pred kraj mandata usvojilo Program reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, čime se pokazuje kontinuitet odnosa BiH i NATO-a.
Program reformi je termin koji se kao rezultat kompromisa koristi u BiH za godišnji Akcioni plan za članstvo (ANP) u NATO-u koji namijenjen pomoći tokom priprema država za članstvo u NATO-u.
“Ovaj dokument jača partnerstvo koje BiH ima sa NATO-om. U pitanju je vrlo transparentan dokument koji govori upravo samo o reformskim procesima i konkretnim akcijama koje BiH treba napraviti u jednoj kalendarskoj godini od 16 institucija BiH”, pojasnio je Brkić.
Ocijenio je da je važno da BiH ima kontinuitet usvajanja dokumenata u BiH u kontekstu euroatlantskog puta, a dokument ima poglavlja koja se bave pravnim, privrednim i sigurnosnim pitanjima u BiH. (09.11.)
MMF projicira ekonomski rast BiH od 2,4 posto za 2022. godinu
SARAJEVO – Međunarodni monetarni fond (MMF) projicirao je da će ekonomski rast u Bosni i Hercegovini od 2,4 posto u 2022. godinu usporiti na dva procenta u 2023. godini, dok će inflacija u BiH po procjeni MMF-a u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
U prostorijama Centralne banke BiH predstavljen je izvještaj MMF-a pod nazivom “Regionalne ekonomske perspektive za Evropu”, a o najnovijim dešavanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Evropi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić istakao je dobru saradnju sa MMF-om i spremnost da učestvuju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost naše ekonomije.
“Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, kazao je Softić.
Centralna banka BiH će nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute i raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima.
Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta.
Manja snabdjevenost plinom iz Rusije, kako je dodao, ima direktan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija, ali i indirektan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanje cijena, ne samo gasa već i struje.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell se osvrnuo na izglede i perspektive za ekonomski rast za BiH.
“Recesija tokom pandemije nije bila toliko loša kako smo se bojali, a onda smo imali oporavak koji je bio jači nego što smo očekivali. Sada kako se pogoršavaju perspektive u Evropi. Prema posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo 2,4 procenta rast 2022. godine, te dva procenta rast u 2023. godini”, rekao je Jewell.
Iza visoke inflacije, kako je dodao, uglavnom su dvije kategorije, hrana koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te transport. (09.11.)
Mobing u BiH: Neprijateljsko okruženje i omalovažavanje sprečavanje napredovanja
MOSTAR – Od početka godine Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine zaprimila je 36 žalbi koje su se odnosile na mobing na radnom mjestu, a građani su se toj instituciji najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih te sprečavanja napredovanja u službi.
“U periodu od 1. januara do 7. novembra ove godine od ukupno zaprimljenih 2.402 predmeta, 173 žalbe su se odnosile na različite oblike i osnove diskriminacije, od čega se njih 36 odnosilo na mobing kao jedan od oblika diskriminacije”, rečeno je Feni iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.
Napominju kako žrtve mobinga često ističu da su izložene stresu i da mobing ostavlja posljedice po njihovo zdravlje, a uz žalbu, Instituciji ombudsmena često se prilažu mišljenja psihologa, psihijatara ili drugih stručnih osoba.
S druge strane, označeni odgovorni organi u svojim izjašnjenjima Instituciji ombudsmena ističu kako su navodi podnositelja žalbi neistiniti, da se poslovi ponekad obavljaju u promijenjenim uvjetima zbog specifičnosti radnih procesa, uslijed čega su žalbeni navodi i izjašnjenja označene odgovorne strane suprotstavljena.
Odgovarajući na pitanje tko češće vrši mobing na radnom mjestu nadređeni ili radne kolege, u Institucije ombudsmena kažu kako to najčešće rade pretpostavljeni.
Najčešće prijavljivani oblik mobinga je tzv. vertikalni mobing koji postoji kada pretpostavljeni zlostavlja jednog određenog radnika, dok se znatno manji broj žalbi odnosi na horizontalni mobing, tj. mobing između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici, ocjenjuju ombudsmeni.
Svaka osoba koja smatra da je žrtva mobinga za početak bi se trebala obrati poslodavcu za zaštitu od mobinga, savjetuju iz Institucije ombudsmena, a u konačnici žrtve mobinga imaju i mogućnost pokretanja sudskog postupka za zaštitu od diskriminacije. (10.11.)
Vijeće Evrope pozvalo BiH da poduze mjere kako bi se uskladila sa Istanbulskom konvencijom
STRASBOURG – U prvom izvještaju o osnovnoj evaluaciji (LINK) o Bosni i Hercegovini, Grupa eksperata Vijeća Evrope za akciju protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) istakla je pozitivne zakonske i političke korake koje su poduzele vlasti u BiH, ali i navela da su potrebne dodatne mjere za ispunjavanje zahtjeva Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija).
GREVIO je pozdravio politike za osiguranje rodne ravnopravnosti, uključujući rodno osjetljivo budžetiranje u ministarstvima na državnom i entitetskom nivou i uspostavljanje kontakt osoba za rodnu ravnopravnost.
Pohvaljeno je pružanje specijalističke podrške žrtvama u postupcima procesuiranja nasilja u porodici, putem „osobe od povjerenja“, koja pomaže žrtvama i prisustvuje svim njihovim sastancima i saslušanjima pred javnim institucijama, uključujući policiju i sudove.
Međutim, bazirajući svoje nalaze na informacijama dobijenim od vlasti, civilnog društva i drugih izvora, uključujući posjetu Bosni i Hercegovini, GREVIO identificira izazove koji zahtijevaju “hitno djelovanje” vlasti kako bi se uskladili sa Istanbulskom konvencijom.
Potrebno je usvojiti mjere kako bi osigurale da se svako krivično djelo seksualnog nasilja primjenjuje na bivše ili sadašnje supružnike ili partnere i da se osiguraju proporcionalne sankcije za sve seksualne radnje bez pristanka žrtve, bez obzira na lična svojstva.
Kako se u izvještaju nalazi da trenutno nije predviđen jasan put i sistem upućivanja za žrtve seksualnog nasilja i da su njege traume i dugotrajno psihološko savjetovanje nedovoljni. (08.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)