go to the original language article
Bratislava – S obzirom na složen razvoj javnih finansija u mnogim zemljama Evropske unije (EU) i nakon dobrog iskustva s funkcionisanjem nezavisnih fiskalnih institucija, vlade zemalja članica odlučile su ojačati njihovu poziciju kroz novelu direktive, koju bi pojedine zemlje trebale preuzeti u nacionalno zakonodavstvo do kraja ove godine. EU traži da se ojačaju fiskalne institucije posebno u području nezavisnosti, pristupa podacima i jačanja njihovog glasa u upravljanju javnim financijama, izjavio je u srijedu predsjednik Savjeta za budžetsku odgovornost (RRZ) Ján Tóth, prenosi TASR.
RRZ obavlja ulogu nezavisne fiskalne institucije u Slovačkoj od 2012. godine. Budući da je osnovana ustavnim zakonom, najpogodniji i zakonodavno korektni način bio bi, prema Tóthu, upravo novelizacija ustavnog zakona o budžetskoj odgovornosti.
“Takva novelizacija mogla bi riješiti potrebu modernizacije kočnice duga sadržane u ustavnom zakonu, koja je predložena još 2020. godine, ali je opetovano ostala blokirana u Nacionalnom vijeću SR,” naglasio je šef RRZ. Dodao je da se na Slovačku odnose mnogi zahtjevi evropske pravne regulative.
“Direktiva nalaže da imenovanje članova nezavisne fiskalne institucije prolazi kroz transparentan proces na osnovu njihovih stručnih sposobnosti u području javnih financija, makroekonomije ili budžetskog upravljanja. Za Slovačku bi to značilo uvođenje u zakonodavstvo uvjeta javnog saslušanja kandidata za člana savjeta i proširenje kruga iskustava o budžetskom upravljanju,” objasnio je Tóth.
Nezavisnost fiskalne institucije trebala bi biti dodatno podržana eksplicitnom deklaracijom u zakonodavstvu o zabrani za člana savjeta primanja uputa od vlade ili druge javne ili privatne instance. Trebalo bi također biti osigurano stabilno i adekvatno financiranje njenog zadatka prema direktivi i domaćem zakonodavstvu.
“Fiskalne institucije bi trebale imati osiguran pravovremen pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih zadataka tako da drugi organi ne mogu ograničavati njenu ulogu ne pružajući informacije, odnosno odgađanjem njihovog pružanja. Direktiva nalaže jačanje položaja fiskalnih institucija u kreiranju ili evaluaciji makroekonomskih prognoza korištenih u budžetu,” rekao je Tóth.
Vijeće EU također zahtijeva uvođenje principa “poštuj ili objasni”. U takvom slučaju vlade, ako se ne slažu sa stavom fiskalnog savjeta proizašlim iz utvrđenih zadataka, trebale bi u roku od dva mjeseca objasniti svoj stav.
“Osnovni zadatak nezavisnih fiskalnih institucija je podržavanje fiskalne discipline, dugoročne održivosti i vjerodostojnosti javnih finansija. Posebno tako što nezavisno od vlade ocjenjuju vladinu fiskalnu politiku i rade vlastite fiskalne i makroekonomske prognoze, koje u zavisnosti od zemlje mogu direktno ulaziti u budžetski proces,” objasnio je Tóth. (19. marta)