Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Sarajevo (Fena) – Put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji obilježen je više od dva desetljeća ključnih političkih odluka, od pokretanja Procesa stabilizacije i pridruživanja 1999. godine do odluke Europskog vijeća u ožujku 2024. o otvaranju pristupnih pregovora. Kronologija pokazuje postojan napredak, ali stručnjaci upozoravaju da su reforme, vladavina prava i funkcionalne pregovaračke strukture i dalje presudni uvjeti.
Proces integracija započeo je 1999. SAP-om i potvrdom europske perspektive za zemlje regije, kao i pokretanjem Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu. Godine 2000. EU je usvojila Mapu puta s 18 uvjeta za Studiju izvodljivosti te uvela autonomne trgovinske mjere. Uslijedili su Upitnik s 346 pitanja (2003.), Studija izvodljivosti i 16 prioritetnih reformi, a 2005. pokrenuti su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, parafiranom 2007. i potpisanom 2008. godine.
BiH je 2010. dobila bezvizni režim, a do 2015. stupio je na snagu SSP, čime je uspostavljen formalni ugovorni odnos s EU. Ključni trenutak bio je podnošenje zahtjeva za članstvo 2016. godine, nakon čega je BiH predala odgovore na Upitnik i 2019. dobila Mišljenje EK. Status kandidata odobren je 2022., a u ožujku 2024. donesena je odluka o otvaranju pristupnih pregovora.
Međutim, sugovornici Fene ističu da formalni koraci nisu dovoljni bez suštinskih promjena. Profesor Elmir Sadiković ocjenjuje da je napredak BiH uglavnom rezultat vanjskog pritiska te da zemlja stagnira zbog političkih blokada, posebno nakon presude Sejdić–Finci. Smatra da je politika SNSD-a anti-europska i da će zemlja nastaviti gubiti vrijeme uoči izbora, bez realnih reformi, jer EU neće mijenjati svoj pristup dok BiH ne pokaže jasnu volju.
Predsjedatelj Zajedničke komisije PSBiH Zdenko Ćosić naglašava potrebu donošenja zakona o Sudu BiH, izmjena zakona o VSTV-u i imenovanja glavnog pregovarača. Kaže da napretka neće biti bez unutarnjeg iskoraka te da političke podjele i dalje koče reformske procese, unatoč deklarativnoj potpori svih aktera europskom putu.
Transparency International BiH upozorava da najveći zastoji traju u područjima vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv korupcije i javne uprave – oblastima koje čine prvi pregovarački klaster. Edo Kanlić ističe da donošenje ključnih zakona često ostaje pod političkim utjecajem, a pregovaračke strukture još nisu funkcionalne, što bi moglo usporiti otvaranje poglavlja. (4.12.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.