Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Zamjenik pomoćnika glavnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina boravio je u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini kada je tokom susreta s bh. dužnosnicima potvrdio da NATO ostaje predan jačanju stabilnosti u BiH te će nastaviti pružati podršku na putu BiH u euroatlantske integracije.
Istaknuo je važnost Odluke Evropske komisije kojom je BiH preporučen status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, izražavajući nadu da će nakon formiranja vlasti, BiH nastaviti u pozitivnom progresu ispunjavati preuzete obaveze i reforme.
Colomina je s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović razgovarao o aktuelnoj situaciji u BiH, globalnoj sigurnosti, saradnji s NATO-om te važnost angažmana EUFOR-a u BiH. Džaferović je ocijenio da je Vijeće ministara BiH usvajanjem Programa reformi BiH 2021. i 2022. godinu potvrdilo opredijeljenost BiH za dalje provođenje reformi.
Program reformi je termin koji se kao rezultat kompromisa koristi u BiH za godišnji Akcioni plan za članstvo (ANP) u NATO-u koji namijenjen pomoći tokom priprema država za članstvo u NATO-u.
Kako je rečeno na sastancima usvajanjem tog dokumenta potvrđena je i sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da ispunjavaju svoje obveze na putu prema NATO-u, jer je riječ o dokumentu koji predstavlja politički i pravni okvir saradnje BiH i Sjevernoatlantskog saveza.
Razgovarano je i o nedavno završenim Općim izborima u BiH, uz konstataciju da je sada potrebno što prije implementirati njihove rezultate, kako bi se moglo krenuti u neophodne reforme. (11.11.)
Konferencija UN-a o klimi ujedinila čitav svijet na problemu klimatskih promjena
SHARM EL-SHEIKH – Ključna konferencija Ujedinjenih naroda o klimi održana u Egiptu okupila je i ujedinila čitav svijet na problemu klimatskih promjena čije posljedice danas vide čak i oni koji su ignorirali ili nipodaštavali veličinu njihovih razmjera – kazao je Feni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PS) BiH Saša Magazinović koji je, uz Jasmina Emrića, kao članovi Zelenog kluba prisustvovao Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o klimatskim promjenama (COP27).
“Iako sve zemlje svijeta imaju ‘jednake obaveze’ u borbi protiv klimatskih promjena, jasno je da svi nismo jednako odgovorni za klimatske promjene i njihove posljedice. Jednako tako nije ista ni odgovornost u ublažavanju posljedica. Ekonomski i industrijski razvijene države, istovremeno kao najveći zagađivači, moraju podnijeti najveći teret ove borbe”, smatra Magazinović.
Kaže da je upravo o tome govorio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, najavivši da je došlo vrijeme za historijski dogovor između razvijenog dijela svijeta i zemalja u razvoju s ciljem finansijske pomoći i ubrzanja zelene tranzicije.
“U tom smislu se očekuje definiranje preciznog vremenskog okvira za distribuciju novčanih sredstava za zemlje u razvoju, ali i stvaranju zasebnog fonda za neizbježne i nepovratne posljedice klimatskih promjena. Ukratko, da veliki plate bar dio borbe protiv klimatskih promjena za ‘male'”, navodi Magazinović.
Njegova ocjena je da se Kazao je se COP27 organizirao u izuzetno složenim geopolitičkim okolnostima, prije svega izazvanim ruskom agresijom na Ukrajinu, kao i ekonomskim posljedicama koje je agresija izazvala širom svijeta, zbog toga ne treba da čuditi informacija UN-a da je 50 najsiromašnijih država blizu bankrota.
Logično pitanje koje se postavlja je kako da te države, kao i mnoge druge koje imaju ogromne ekonomske probleme, uopće mogu učestvovati u borbi protiv klimatskih promjena. Solidarnost ekonomski moćnih je zapravo jedini odgovor, a taj odgovor mora biti konkretiziran i vidljiv jer borba protiv klimatskih promjena košta jako mnogo.
“COP27 je prvorazredni politički događaj, praćen velikim brojem bilateralnih susreta svjetskih državnika. Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih država koja na COP27 nije predstavljena na predsjedničkom, premijerskom niti ministarskom nivou. Mnogo to govori o političkoj kratkovidosti i potrebi promjena u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Magazinović (12.11.)
Cijena električne energije za domaćinstva i na početku 2023. ostaje nepromijenjena
MOSTAR – Iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) potvrđeno je Feni da će cijene električne energije za domaćinstva u Federaciji BiH u početku 2023. godini ostati iste, barem za sada. Prema Pravilniku o snabdijevanju kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene opskrbljivača, javni opskrbljivači promjene cijena moraju predložiti FERK-u najkasnije 60 dana od početka primjene.
Iz FERK-a navode da do sada ni Elektroprivreda BiH niti Elektroprivreda HZ HB nisu podnijele takav zahtjev što znači da cijena električne energije do daljnjeg ostaje ista.
Navode i to da ako do poskupljenja električne energije u 2023. godini ipak dođe, to poskupljenje ne bi smjelo biti drastično. Metodologijom za utvrđivanje cijena propisano je da je javni opskrbljivač obvezan voditi računa o izbjegavanju naglih cjenovnih promjena za kupce.
Za razliku od domaćinstava, cijena električne energije za privrednike vjerovatno će porasti, ali ne više od 20 posto. Vlada Federacije BiH krajem prošlog mjeseca donijela je odluku o ograničavanju povećanja cijena električne energije za kvalificirane kupce do maksimalno 20 posto u 2023. godini u odnosu na cijene iz 2022. godine. (13.11.)
Nakon ulaska u Schengen o eventualnim promjenama režima prelaska granice s BiH odlučivat će institucije Hrvatske
MOSTAR – Nakon što je Evropski parlament podrži ulazak Republike Hrvatske u Schengen bit će potrebno da tu odluku potvrdi i Evropsko vijeće početkom decembra čime će Hrvatska ući u zajednički prostor kojim se slobodno kreće više od 400 miliona ljudi.
Ulazak Hrvatske u šengenski prostor trebao bi rezultirati strožim kontrolama na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini, a kako su Feni kazali iz Granične policije BiH, o eventualnim promjenama režima prelaska granice odlučivat će institucije Republike Hrvatske.
“Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o šengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje, ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena”, naveli su u svom odgovoru iz Granične policije BiH.
Iz te policijske agencije dalje navode kako će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većoj zaštiti vanjskih granica šengenskog prostora u toj zemlji, pa samim time i zajedničke međudržavne granice.
Do novih promjena u prelasku državne granice doći će nakon što se uvede Evropski sistem za putne informacije i odobrenja (ETIAS). Početak njegove primjene do sada je nekoliko puta odgađan, a novi datum je novembar 2023. godine.
Kako su ranije Feni kazali iz Izaslanstva EU u Sarajevu, kada ETIAS zaživi u praksi državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zemlje Schengena (među kojima su i državljani BiH) trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja web stranice ili mobilne aplikacije ETIAS-a.
Za to će se plaćati naknada u iznosu od sedam eura, nakon čega slijedi automatski proces procjene. Očekuje se da će 95 posto podnesenih zahtjeva biti automatski odobreno u roku od nekoliko minuta nakon podnošenja prijave. (13.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)