en flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by dpa.

Brisel (dpa) – Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dodala je opcije za izmjene u svoj prijedlog za sljedeći dugoročni budžet Evropske unije nakon što je Evropski parlament zaprijetio da će ga blokirati, prema pismu koje je vidjela njemačka novinska agencija dpa.

Von der Leyen je u pisanom obliku obavijestila predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsolu i trenutnu predsjedavajuću Savjeta EU o mogućim izmjenama svog prijedloga, saznaje dpa.

Opcije uključuju davanje većeg uticaja regijama, ponudu mogućih zaštita za poljoprivredni sektor i jačanje uloge Evropskog parlamenta u raspodjeli novca iz budžeta EU.

Ako se države članice EU slože, dio sredstava iz budžeta EU mogao bi biti rezervisan posebno za razvoj ruralnih regija, pored namjenskih troškova prema Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Prema pismu, dodaci su namijenjeni podršci procesu usvajanja finansijskog okvira EU za 2028–34. Dugoročni budžet bi omogućio trošenje od oko 2 triliona eura – otprilike 700 milijardi eura više nego tokom trenutnog sedmogodišnjeg budžetskog perioda.

Ovaj potez dolazi nakon što su lideri glavnih političkih grupa u Evropskom parlamentu rekli von der Leyen u zajedničkom pismu da djelimično odbacuju inicijalni prijedlog Komisije.

U pismu poslanom krajem oktobra, visoki zakonodavci EU izražavaju žaljenje što prijedlog Komisije predstavljen u julu nije uzeo u obzir stav parlamenta o očuvanju uloge regionalne politike i prava parlamenta u odlukama o trošenju.

Pismo su potpisali lideri Konzervativaca, Socijaldemokrata, Liberala, Zelenih i drugih visokih zakonodavaca koji rade na ovom pitanju.

Potpisnici kritiziraju činjenicu da umjesto da se novac dijeli na nekoliko odvojenih fondova, svaka država članica EU treba da dođe sa individualnim planovima trošenja u sljedećem budžetskom periodu.

To bi moglo dovesti do toga da se velike sume novca neprozirno raspoređuju, što bi izazvalo neravnoteže, navodi se u pismu.

Budžet EU, nazvan višegodišnjim finansijskim okvirom, definiše političke prioritete bloka za naredne godine i koliko novca se dodjeljuje različitim oblastima.

Budžet se usvaja prema posebnoj zakonodavnoj proceduri: države članice EU moraju ga jednoglasno odobriti, a Evropski parlament mora dati svoj pristanak. Ako parlament ne postigne potrebnu većinu, prijedlog propada. (10. novembar)