go to the original language article
Letovi dronova iznad aerodroma, industrijskih postrojenja i osjetljive infrastrukture rastu u Evropi, ali vlasti, koje u tome vide ruku Rusije, suočavaju se s poteškoćama u oblasti otkrivanja, proizvodnje ometanja i obaranja u miru.
Njemačka vlada je juče objavila da će dozvoliti policiji da obara prijeteće dronove, nakon niza letova iznad aerodroma.
U Francuskoj, dronovi su letjeli posljednjih sedmica iznad vojnih objekata u Murmelonu, dok su u Danskoj i Norveškoj dronovi letjeli iznad aerodroma, prisiljavajući na prekid zračnog saobraćaja. U Belgiji, lokalni direktor odbrambene industrije Thales izjavio je za Politico da danas ima više dronova nego prije dva mjeseca.
„Dva incidenta mogu biti slučajnost. Ali tri, pet, deset? To su operacije sive zone protiv Evrope“, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Mnogi evropski zvaničnici optužuju Moskvu da stoji iza ovih hibridnih operacija koje se odvijaju u zemljama koje podržavaju Ukrajinu i nemaju zajedničke granice s Rusijom ili Bjelorusijom.
„U ovoj fazi, to se radi samo da nas izazove. Uključeno je u neprijateljske poteze Rusa koji pokušavaju da nas ponize“, komentariše francuski izvor.
Teško je također dokazati umiješanost Moskve. U Francuskoj, „već nekoliko sedmica, postoji porast letova dronova iznad vojnih objekata, industrijskih postrojenja i druge osjetljive infrastrukture. Ali ne možemo ih pripisati nekom određenom“, prema istom izvoru.
Pravni okvir
Iznad vojnih objekata u Murmelonu, na primjer, koji se nalaze na području većem od grada Pariza, „možemo imati oca koji kupuje kineski dron i ne integriše „zone zabrane zračnog saobraćaja“ u svoj sistem, koji ne čita obavještenje i odlazi vikendom u obližnju šumu i nalazi se unutar zabranjene zone“, kaže Thierry Bertier, naučni direktor Profesionalne federacije Dronova Sigurnosti Drone4Sec.
Sučeljavanje s ovim dronovima nije lako
Mjesta koja trebaju zaštitu su brojna (vojni objekti, osjetljiva industrijska postrojenja kao što su ona koja učestvuju u evropskoj podršci Ukrajini protiv Rusije, energetske stanice, kritične transportne infrastrukture) i postoje pravni ograničenja.
U Francuskoj, „samo jedna državna agencija može neutralizovati dron“, podsjeća izvor sigurnosti, što isključuje angažovanje privatnih sigurnosnih kompanija koje koriste, na primjer, sisteme ometanja. A u Njemačkoj, vlada mora razjasniti pravnu nejasnoću kako bi policiji omogućila da obara prijeteće dronove.
Osim toga, kada se otkrije dron, kako ga neutralizovati i prihvatiti posljedice ili štete u zemljama koje su službeno u miru?
„Više nismo potpuno u miru jer smo istovremeno u miru i ne tako daleko od sukoba“, prema admiralu Nicolasu Vaujouru, zapovjedniku Francuske mornarice, izražavajući nezadovoljstvo što postoje prepreke u razvoju odbrambenih sredstava. „U određenom trenutku, da li se brani ili se ne brani?“
Ometanje je efikasan način, ali teško u naseljenim područjima. „Rizikujemo da stvorimo ometanja u mnogim stvarima“, prema Thierryju Bertieru.
„Ometanja imaju jedan nedostatak. Onemogućavaju te da gledaš utakmicu PSG-OM“, našalio se admiral Vaujour tokom Strateških susreta Mediterana (Rencontres stratégiques de la Méditerranée).
Što se tiče obaranja drona, pucanje na njega ili presretanje drugim dronom nosi rizik. Krajem septembra u Danskoj, vlasti su odlučile da ih ne obaraju radi sigurnosti građana.
Pad drona može izazvati štetu. Njegovo obaranje vatrenim oružjem zahtijeva stvaranje zida od metaka, kao što to čine ukrajinski vojnici protiv ruskih dronova.
„Veoma je teško pogoditi zračni dron“, kaže mornar francuske fregate iza mitraljeza 12,7 tokom pomorske vježbe u Mediteranu. Njegovo oružje ima domet od 900 metara protiv drona i ispaljuje 500 metaka u minuti. U to su uključene projektili koji omogućavaju prilagođavanje rafala cilju. Policajac s takvim oružjem na ramenu bi se suočio s većim poteškoćama. (9/10/25)